x
x

Značajan dio djece i mladih treba sustavnu podršku mentalnom zdravlju

  17.02.2023.

Značajan dio djece i mladih u Hrvatskoj, posebice djevojaka, treba sustavnu podršku mentalnom i socijalnom zdravlju, pokazalo je istraživane provedeno u sklopu projekta EWAchange.

Značajan dio djece i mladih treba sustavnu podršku mentalnom zdravlju

U istraživanju provedenom u svibnju i lipnju 2021. i 2022. je sudjelovalo 167 škola - 84 osnovne i 83 srednje škole, odnosno 8861 odgojno-obrazovni radnik i 43.495 učenika.

Istraživanje je pokazalo da se smanjuje negativan utjecaj pandemije - 37% učenika koji su bili u šestom razredu u lipnju 2021. je kazalo da je pandemija imala negativan utjecaj, dok su ti isti učenici to isto 2022. rekli u udjelu od 30%.

Što se tiče srednje škole, 46% onih koji su 2021. bili drugi razred izjasnilo se da je pandemija imala negativan utjecaj na život, dok su se ti isti učenici 2022. tako izjasnili u udjelu od 43%.

39% učenika trećih razreda srednjih škola pozitivnim procjenjuje utjecaj pandemije na odnose s bliskim prijateljima, a 37% pozitivnim procjenjuje utjecaj pandemije na odnose s članovima obitelji.

36% učenika smatra da je pandemija imala negativan utjecaj na njihovo psihičko zdravlje.

Pri tome djevojke iskazuju znatno kritičniji stav vezan za pandemiju i psihičko zdravlje.

U lipnju 2021. gotovo 57% djevojaka drugog razreda srednje škole imalo je takav iskaz, u odnosu na 35% mladića, a 2022. je takav iskaz imalo 46% djevojaka u odnosu na 25% mladića.

U generaciji učenika koji su u višim razredima osnovne škole je procjena negativnog utjecaja pandemije na školska iskustva i odgojno-obrazovne ishode 2022. znatno kritičnija nego 2021.

Kod šestih i sedmih razreda može se vidjeti značajno povećanje u procjeni onih koji iskazuju da je sve što se dogodilo negativno djelovalo na njihove radne navike.

Još malo veći postotak može se vidjeti u njihovoj procjeni vezano za motivaciju za učenje.

U srednjoj školi ovakvog efekta nema, već su procjene gotovo identične između dvije godine, u nekim aspektima su čak manje negativne.

Sve procjene u sve tri generacije vezano za zadovoljstvo zdravljem, životom, načinom provođenja slobodnog vremena i školskim uspjehom iznad su prosječne vrijednosti.

Istraživanje pokazuje i da što su učenici stariji to je viša razina depresivnosti i anksioznosti, a ona je relativno ili izrazito niska kod učenika petih razreda osnovnih škola.

Učenike petih i sedmih razreda osnovnih škola te trećih razreda srednje škole najviše brine rat u Ukrajini, a nakon toga slijede klimatske promjene.

93% učenika trećih razreda srednjih škola smatra da obično i gotovo uvijek treba biti oprezan u odnosu s ljudima.

Institut za društvena istraživanja u Zagrebu