Hrvatska liječnička komora danas je predstavila novi projekt Studija hrvatskog liječništva 2022. i iz njega proizašle dvije rang-liste hrvatskih bolnica, jedna prema kvaliteti upravljanja i druga prema uvjetima rada u 2022. godini. Studija je najveće do sada provedeno anketno istraživanje u kojem je ukupno sudjelovalo više od 5.000 liječnika – članova HLK-a koji su odgovarali na 100-tinjak pitanja, raspoređenih u četiri modula: uvjeti rada, kvaliteta upravljanja, edukacija i usklađenost poslovnog i privatnog života. Autori ovog istraživanja su dvojica znanstvenika, stručnjaka za anketna istraživanja, izv.prof.dr.sc. Šime Smolić i izv.prof.dr.sc. Ivan Čipin.

Dio istraživanja koje je Hrvatska liječnička komora danas objavila odnosi se na bolnički sektor. Bolnice su rangirane na temelju stavova više od 3.400 bolničkih liječnika. Na temelju odgovora na 18 pitanja o kvaliteti upravljanja i 8 pitanja o uvjetima rada, definirana su dva kompozitna indeksa prema kojima su bolnice rangirane od najbolje do najlošije. Indeksi odražavaju nezadovoljstvo liječnika kvalitetom upravljanja i uvjetima rada. Niža vrijednost indeksa donosi više mjesto na rang-listi.

Studija je pokazala da po kvaliteti upravljanja prednjače manje i specijalne bolnice. Na prvih deset mjesta rang-liste kvalitete upravljanja nije se uspjela plasirati niti jedna velika klinička bolnica ili klinički bolnički centar. Najbolje plasirana velika bolnica (KBC ili KB) je KBC Rijeka, koja je tek na 12. mjestu. Velike bolnice nešto su bolje plasirane na rang-listi uvjeta rada gdje se KBC Zagreb smjestio na 9. mjesto.

Odaziv bolničkih liječnika na anketu bio je 38%. Ovo je prvi pokušaj rangiranja ustanova u hrvatskom zdravstvu prema kvaliteti upravljanja.

Studija hrvatskog liječništva 2022. u odgovorima na pojedina pitanja jasno pokazuje kako su ključni problemi bolničkih liječnika premalo vremena za pacijenta i preveliko radno opterećenje, istovremeni rad na više radilišta, previše administrativnog posla, premalo vremena za edukaciju liječnika, kao i loše upravljanje. Tako je npr. čak 58 % bolničkih liječnika vrlo nezadovoljno vremenom koje ima na raspolaganju za pacijente, a ujedno često ili uvijek rade na više radilišta. Dok 29 % liječnika uopće na poslu nema radnu sobu s računalom, njih 47 % koji imaju radnu sobu s računalom prosječno ih dijele s još petero liječnika. Posebno je zabrinjavajuće da je čak 36 % bolničkih liječnika u posljednjih 12 mjeseci bilo izloženo verbalnom vrijeđanju ili prijetnjama.

Rezultati ovog velikog anketnog istraživanja Hrvatske liječničke komore pokazuju da, općenito govoreći, bolnički liječnici nisu zadovoljni niti kvalitetom upravljanja niti uvjetima rada u svojim bolnicama. O situaciji s upravljanjem najbolje govori činjenica da su liječnici kvalitetu upravljanja u ustrojstvenoj jedinici prosječno ocijenili s 4,7 na ljestvici od 0 do 10, što je školskim rječnikom tek za ocjenu dovoljan – dva. Načinom komunikacije ravnatelja nezadovoljno je čak 44 % liječnika.

Liječnička komora će u siječnju 2023. predstaviti i rezultate Studije koji se odnose na primarnu zdravstvenu zaštitu.