x
x

Rezultati petog kruga Europske inicijative za praćenje debljine u djece

  04.12.2022.

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) objavila je rezultate petog kruga istraživanja Europske inicijative za praćenje debljine u djece – COSI (engl. Childhood Obesity Surveillance Initiative). Prikupljanje podataka provodilo se u razdoblju od 2018. do 2020. godine, sudjelovale su 33 zemlje Europske regije SZO-a te je u konačnici izmjereno gotovo 411 000 djece u dobi između šest i devet godina.

Rezultati petog kruga Europske inicijative za praćenje debljine u djece

Republika Hrvatska (RH) se prvi puta pridružila u četvrtom krugu istraživanja. Peti krug istraživanja na području RH provodio se u školskoj godini 2018./2019., sudjelovale su 232 škole, a konačni uzorak uključivao je 2711 djece u dobi od 8,0 do 8,9 godina.

Posljednje COSI izvješće bilježi zabrinjavajući udio djece s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom. Ukupno gledano gotovo svako treće dijete Europske regije SZO-a (29%) ima prekomjernu tjelesnu masu i debljinu, a veći udio prisutan je u dječaka (31%) nego u djevojčica (28%). Raširenost problema varira među zemljama, najviša je u zemljama mediteranske regije, a najniža u zemljama sjeverne i istočne Europe. RH se nalazi na visokom petom mjestu gdje čak 35% djece dobi od 8,0 do 8,9 godina ima prekomjernu tjelesnu masu i debljinu. Nadalje, na razini Europske regije SZO-a prisutna je razlika u udjelu debljine među dječacima i djevojčicama. Problem debljine prisutniji je u dječaka (14%) nego u djevojčica (10%), a izrazite spolne razlike prisutne su i u Hrvatskoj gdje debljinu ima 18% dječaka i 12% djevojčica.

 Iako SZO preporučuje svakodnevnu konzumaciju pet porcija svježeg voća i povrća, većina zemalja Europske regije SZO-a izvješćuje nisku konzumaciju istih. U 27 zemalja koje su bilježile podatke o konzumaciji pojedinih namirnica 43% djece konzumira svježe voće svaki dan, a povrće samo 34%. Usporedimo li te podatke s onima iz Hrvatske možemo vidjeti da je konzumacija svježeg voća i povrća u Hrvatskoj niža od prosjeka. U Hrvatskoj svako treće dijete (32%) svakodnevno konzumira voće, a povrće svakodnevno konzumira tek svako peto dijete (20%). Prema tome, Hrvatska je zajedno s Litvom i Gruzijom smještena na samo začelje po dnevnoj konzumaciji svježeg voća te među posljednjih pet zemalja po konzumaciji svježeg povrća.

Zaslađeni napici predstavljaju jedan od najčešćih izvora dodatnih šećera u djece. Prema posljednjem COSI izvještaju gotovo četvrtina djece (22%) konzumira zaslađene napitke više od tri puta tjedno. U većini zemalja problem konzumacije zaslađenih napitaka izraženiji je u dječaka te u djece čiji roditelji imaju niži stupanj obrazovanja. Slične rezultate možemo očitati iz podataka prikupljenih u Hrvatskoj. Štoviše, u Hrvatskoj je prisutna najveća razlika u konzumaciji zaslađenih napitaka u djevojčica i dječaka, kao i najveća razlika s obzirom  na obrazovanje roditelja.

Pogledamo li rezultate o tjelesnoj aktivnosti u prosjeku samo 41% djece (od 28 zemalja koje su bilježile podatke) odlazi i vraća se iz škole pješice ili nekim drugim aktivnim prijevozom (npr. bicikl, romobil). Ta pojava je u prosjeku češća u dječaka te u djece čiji roditelji imaju niži stupanj obrazovanja. Djeca u Hrvatskoj, u usporedbi s COSI prosjekom, ipak češće aktivno dolaze i odlaze u školu i to nešto više od polovice (51%). 

Prekomjerna tjelesna masa i debljina u djetinjstvu i dalje predstavljaju jedan od vodećih javnozdravstvenih problema u Europskoj regiji. Prekomjerna tjelesna masa u ranoj životnoj dobi utječe na djetetovo tjelesno i mentalno zdravlje, školski uspjeh i kvalitetu života te povećava rizik razvoja debljine i drugih kroničnih nezaraznih bolesti u odrasloj dobi. U usporedbi s prethodnim COSI izvješćima nastavlja se trend značajnih razlika među zemljama u udjelu djece s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom te razlika u prehrambenim navikama, tjelesnoj aktivnosti i utjecaju socioekonomskih odrednica na ta ponašanja. U usporedbi s ostalim zemljama Hrvatska bilježi visok udio djece s prekomjernom tjelesnom masom te poražavajuće rezultate u prehrambenim navikama djece. Valja naglasiti kako je većina podataka prikupljena prije 2019. godine, stoga, u petom krugu COSI izvješća nije uzet u obzir i utjecaj pandemije COVID-19. Potencijalni utjecaj lockdown mjera i škole na daljinu bit će vidljiv u rezultatima šestog kruga COSI-a koji je u Hrvatskoj proveden u proljeće 2022. godine. Prikupljeni podaci ističu potrebu za implementacijom snažnijih intervencija i politika usmjerenih na smanjenje i prevenciju prekomjerne tjelesne mase i debljine u djece na prostoru Europske regije SZO-a.