x
x

Zanemarivanje oralnog zdravlja pogađa gotovo polovicu svjetske populacije

  23.11.2022.

Novo Globalno izvješće o stanju oralnog zdravlja koje je objavila Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) pruža prvu sveobuhvatnu sliku opterećenja oralnim bolestima s profilima podataka za 194 zemlje, dajući jedinstveni uvid u ključna područja i pokazatelje oralnog zdravlja.

Zanemarivanje oralnog zdravlja pogađa gotovo polovicu svjetske populacije

Izvješće pokazuje da gotovo polovica svjetske populacije (45% ili 3,5 milijardi ljudi) pati od oralnih bolesti, pri čemu 3 od svake 4 oboljele osobe žive u zemljama s niskim i srednjim prihodima. Globalni slučajevi oralnih bolesti povećali su se za 1 milijardu u posljednjih 30 godina — što je jasan pokazatelj da mnogi ljudi nemaju pristup prevenciji i liječenju oralnih bolesti.

Oralno zdravlje je dugo bilo zanemareno u globalnom zdravstvu, ali mnoge se oralne bolesti mogu spriječiti i liječiti ekonomičnim mjerama navedenim u ovom izvješću. SZO je predan pružanju smjernica i podrške zemljama kako bi svi ljudi, gdje god živjeli i bez obzira na njihov prihod, imali znanje i alate potrebne za brigu o svojim zubima i ustima, te za pristup uslugama za prevenciju i njegu kada su im potrebni .

Nagli porast oralnih bolesti

Najčešće bolesti usne šupljine su zubni karijes (karijes), teške bolesti desni, gubitak zuba i oralni karcinom. Neliječeni zubni karijes jedno je od najčešćih stanja u svijetu, a procjenjuje se da pogađa oko 2,5 milijarde ljudi. Procjenjuje se da su teške bolesti desni glavni uzrok potpunog gubitka zuba  i da pogađaju 1 milijardu ljudi diljem svijeta. Svake godine dijagnosticira se oko 380 000 novih slučajeva raka usne šupljine.

Izvješće naglašava očigledne nejednakosti u pristupu uslugama oralnog zdravlja, s ogromnim teretom oralnih bolesti i stanja koja pogađaju najosjetljiviji dio populacije. Osobe s niskim primanjima, osobe s invaliditetom, starije osobe koje žive same ili u staračkim domovima, osobe koje žive u udaljenim i ruralnim zajednicama te osobe iz manjinskih skupina nose veći teret oralnih bolesti.

Ovaj obrazac nejednakosti sličan je drugim nezaraznim bolestima kao što su rak, kardiovaskularne bolesti, dijabetes i mentalni poremećaji. Čimbenici rizika koji su zajednički nezaraznim bolestima, poput visokog unosa šećera, svih oblika pušenja i štetne upotrebe alkohola, doprinose globalnoj krizi oralnog zdravlja.

Mogućnosti za poboljšanje globalnog oralnog zdravlja

Izvješće prikazuje mnoge obećavajuće mogućnosti za poboljšanje stanja globalnog oralnog zdravlja, uključujući:

  • usvajanje javnozdravstvenog pristupa rješavanjem uobičajenih čimbenika rizika promicanjem dobro uravnotežene prehrane s niskim udjelom šećera, prestankom upotrebe svih oblika duhana, smanjenjem konzumacije alkohola i poboljšanjem pristupa učinkovitoj i pristupačnoj pasti za zube s fluorom.
  • planiranje usluga oralnog zdravlja kao dijela nacionalnog zdravlja i poboljšanje integracije usluga oralnog zdravlja u primarnu zdravstvenu zaštitu kao dio opće zdravstvene zaštite.
  • redefiniranje modela radne snage za oralno zdravlje kako bi se odgovorilo na potrebe stanovništva i proširenje kompetencija zdravstvenih radnika koji nisu stomatološki radi proširenja pokrivenosti uslugama oralnog zdravlja.
  • jačanje informacijskih sustava prikupljanjem i integracijom podataka o oralnom zdravlju u nacionalne sustave praćenja zdravlja.

Globalno izvješće o oralnom zdravstvenom stanju koristi najnovije dostupne podatke iz projekta Globalnog tereta bolesti (GBD), Međunarodne agencije za istraživanje raka (IARC) i globalnih istraživanja Svjetske zdravstvene organizacije. Izvješće je usmjereno na kreatore politika, praktičare, istraživače, razvojne agencije i članove privatnog sektora i civilnog društva.

Godine 2022. Svjetska zdravstvena skupština usvojila je globalnu strategiju o oralnom zdravlju s vizijom univerzalnog zdravstvenog osiguranja za sve pojedince i zajednice do 2030. Detaljan akcijski plan je u razvoju kako bi se zemljama pomoglo da globalnu strategiju prevedu u praksu. To uključuje okvir za praćenje napretka, s mjerljivim ciljevima koje treba postići do 2030.