x
x

Može li rješavanje križaljki poboljšati kognitivne funkcije?

  19.11.2022.

Istraživanja sugeriraju da bi osobama s blagim kognitivnim oštećenjem moglo pomoći rješavanje križaljki, međutim rezultati istraživanja to ne mogu definitivno potvrditi.

Može li rješavanje križaljki poboljšati kognitivne funkcije?

Godinama su znanstvenici pokušavali otkriti mogu li "vježbe mozga" poput slagalica i online kognitivnih igrica ojačati naše pamćenje i usporiti proces starenja.

Studija objavljena u časopisu NEJM Evidence otkrila je da redovito rješavnje križaljke može pomoći u usporavanju propadanja kod nekih osoba s blagim kognitivnim oštećenjem. Radi se o ranoj fazi slabijeg pamćenja koje ponekad može napredovati do demencije.

Iako studija nije istraživala mogu li križaljke koristiti i mlađim odraslim osobama koje se ne suočavaju s kognitivnim padom, ipak sugerira da održavanje našeg mozga aktivnim tijekom starenja može biti od koristi. Istraživanje daje nadu i onima kojima je dijagnosticirano blago kognitivno oštećenje jer bi se ovim aktivnostima mogao spriječiti kognitivno popuštanja, problemi s govorom i donošenjem odluka koji su obilježja ovog stanja.

Američka akademija za neurologiju procijenila je da blago kognitivno oštećenje pogađa oko 8 posto osoba u dobi od 65 do 69 godina; 10 posto u dobi od 70 do 74 godine; 15 posto u dobi od 75 do 79 godina; 25 posto onih u dobi od 80 do 84 godine; i oko 37 posto osoba u dobi od 85 i više godina.

Istraživanje je financirao Nacionalni institut za starenje, a uključilo je 107 odraslih osoba u dobi od 55 do 95 godina s blagim kognitivnim popuštanjem. Svi ispitanici su igrali jednu od dvije vrste igrica, četiri puta tjedno tijekom 12 tjedana. Provodili su ili 30 minuta na Lumosityju, popularnoj platformi za kognitivni trening, ili 30 minuta u rješavanju digitalnih križaljki. Prva procjena učinjena je nakon 12 tjedana, a propisane su i "booster" doze igranja igrica još šest puta tijekom 78-tjednog eksperimenta.

Do kraja studije sudionici su dobili standardne procjene korištene za mjerenje kognitivnog pada, a prijatelji i obitelj su davali informacije  o njihovom svakodnevnom funkcioniranju. Magnetskom rezonancom su mjerene promjene volumena mozga.

VEZANI SADRŽAJ > <