Prije deset godina u Hrvatskoj se pretežno kuhalo na suncokretovu ulju, krumpir je bio najčešći prilog, ribu se konzumiralo jednom tjedno, a palačinke su bile najdraže slastice.

Prosječan Hrvat je popio barem jednu kavu dnevno.

Prehrana se temeljila prvenstveno na pekarskim proizvodima, mesu te voću i povrću.

Žene su preferirale piletinu i jele tri šnite kruha, a muškarci svinjetinu i pet šnita kruha dnevno.

Istraživanje na reprezentativnom uzorku obuhvatit će dobne skupine od deset godina starosti do najstarije životne dobi na području cijele Hrvatske.

Prikupljanje informacija o količini i učestalosti konzumacije hrane i pića, dodataka prehrani i sličnim navikama, kao i o intoleranciji i alergiji na određenu hranu, pomoći će nutricionistima u kreiranju preporuka za pravilnu prehranu.

Epidemiolozima će istraživanje poslužiti za stavljanje u odnos utjecaj prehrane na pojavu bolesti, a nadležnim tijelima za donošenje zdravstvenih propisa na nacionalnoj razini.

Istraživanje je dobilo odobrenje Agencije za zaštitu osobnih podataka i Etičkog povjerenstva za korištenje osobnih podataka u istraživačke svrhe.

Sudjelovanje je anonimno, a osobni podaci se, osim prilikom kontaktiranja, koriste šifrirani pa ih je nemoguće na bilo koji način povezati s određenim ispitanikom.

Projekt se provodi uz potporu Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA), a dobiveni podaci bit će usporedivi s podacima i iz ostalih EU zemalja.

Svi ispitanici mogu povratno dobiti i izračun unosa hranjivih tvari, kako bi osvijestili koliki je njihov stvarni unos.

Projekt provodi HAPIH u suradnji s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo (HZJZ), Prehrambeno-biotehnološkim fakultetom u Zagrebu (PBF) i Prehrambeno-tehnološkim fakultetom u Osijeku (PTF).