Prema dostupnim podacima, u Hrvatskoj se godišnje prikupi oko 190000 doza, iz kojih se izdvoji oko 22000 litara plazme za frakcioniranje.

Od ove količine se godišnje može proizvesti oko 40% potrebnih lijekova.

Za pokrivenost potreba hrvatskih pacijenata potrebno je godišnje osigurati oko 60000 litara krvne plazme.

Potražnja za lijekovima iz plazme povećava se iz godine u godinu,a projekcije pokazuju kako će se globalna potražnja za imunoglobulinima u razdoblju 2018.-2026. gotovo udvostručiti.

Do kraja godine trebao bi biti donesen i Nacionalni plan opskrbe lijekovima iz ljudske plazme za razdoblje 2023.-2026. s planom oživljavanja rada Imunološkog zavoda.

Ljudska plazma izvor je klinički vrijednih proteina - albumina, imunoglobulina, faktora zgrušavanja krvi i drugih koji imaju široku primjenu u gotovo svim granama medicine, a najviše u imunologiji, hematologiji, neurologiji i jedinicama intenzivne skrbi.

Njemačka prikupi 36 litara, Češka 45, Mađarska 41, a Austrija čak 75 litara krvne plazme na 1000 stanovnika.

Hrvatska iz dobrovoljnog darivanja krvi raspolaže sa 6 litara plazme na 1000 stanovnika.