Iz povijesti medicine: Etički argumenti protiv eugenike u Hrvatskoj, 1900.–1941.
29.05.2022.
Različite teorije o degeneraciji populacije s kraja devetnaestoga stoljeća kristalizirale su se u eugenici, (pseudo)znanosti koja je različitim
voluntarističkim i prisilnim metodama nastojala poboljšati nasljedni
materijal pojedinih nacija. Eugenička razmatranja nisu mimoišla ni
Hrvatsku, gdje je ona prvenstveno operirala unutar javnozdravstvene
domene i socijalno-medicinske ideologije, osobito u razdoblju prije i
neposredno poslije Prvog svjetskog rata.
Kroz cijelu prvu polovinu dvadesetog stoljeća mnogi su hrvatski liječnici, pravnici, sociolozi i drugi intelektualci predlagali različite varijante eugeničkih intervencija. Ipak, eugeniku u Hrvatskoj karakterizirao je i relativno visok stupanj opreza pri nametanju metoda koje su mnogi smatrali neprikladnim za hrvatsku populaciju. Osim argumenata protiv eugenike koji su ciljali na njenu tehničku neprovedivost ili znanstvenu neutemeljenost, pojavljivali su se u nešto manjem obimu i argumenti koji su u njoj detektirali etičku problematiku.
U ovom radu autor identificira upravo one pojedince i njihove argumente prema kojima je eugenika udar na osobnu slobodu, slabo prikriveni rasizam, destrukcija moralnih nazora, odnosno politizacija klasne borbe. Posebno će se izdvojiti djelo Eugenika i moral svećenika i filozofa Andrije Živkovića iz 1933. godine u kojem je metode negativne eugenike odbacio na temelju njihove nekompatibilnosti s prirodnim pravom.
Dr. sc. Martin Kuhar
