x
x

Elektrokonvulzivna terapija u SAD-u

  18.02.2022.

Elektrokonvulzivna terapija (EKT) je već desetljećima terapija za teške poremećaje raspoloženja i psihotične poremećaje, a njezina je uporaba potkrijepljena dokazima o učinkovitosti i sigurnosti. Koristi EKT-a razlikuju se među pojedinim bolesnicima.

Elektrokonvulzivna terapija u SAD-u

Postoje li neke nove terapije kao zamjena za EKT?

Tijekom posljednjih 15 godina, nove terapijske mogućnosti kao što su na primjer, stimulacija n. vagusa, transkranijalna magnetna stimulacija i intranazalna primjena esketamina, odobreni su za uporabu kod depresije. Ispitivanja koja su uspoređivala nove mogućnosti liječenja s EKT-om bila su neadekvatna, a niti jedan od ovih pristupa nije se smatrao zamjenom za EKT u slučaju teške depresije i kod određenih bolesnika sa psihozom.

Koliko je raširena uporaba EKT-a?

Studija provedena u SAD-u, pokazala je da se EKT nedovoljno koristi i da je metoda manje dostupna neosiguranim pacijentima i onima koji primaju njegu u javnim bolnicama. EKT se nedovoljno primjenjuje u nekim velikim zdravstvenim sustavima, ograničen je na bolničke ustanove i manje je dostupan manjinama, rasnim ili etničkim skupinama. Stigma i nedostatak znanja ograničili su korištenje i prihvaćanje EKT-a.

Koje su kliničke indikacije za EKT?

Američka uprava za hranu i lijekove (FDA) je 2018. reklasificirala EKT uređaje iz klase III (visoki rizik) u klasu II (umjereni rizik, zahtijeva posebne kontrole) za uporabu u liječenju teških velikih unipolarnih ili bipolarnih depresivnih epizoda ili katatonije u djece od 13 godina ili starijih, čiji je poremećaj “otporan na liječenje ili koji zahtijevaju brzu reakciju zbog ozbiljnosti svog psihijatrijskog ili zdravstvenog stanja”.

FDA nije definirao pojmove "teško" i "otporan na liječenje" i nije naveo okolnosti pod kojima bi mogao biti potreban brzi odgovor. FDA također nije odlučio o drugim uporabama EKT-a u praksi, prepuštajući ih kliničkoj prosudbi. EKT je ispitan u kliničkim studijama i metaanalizama i za druga stanja, uključujući bipolarni poremećaj (manična ili miješana stanja), shizofreniju i Parkinsonovu bolest. Međutim, postoje izvještaji i o neregistriranoj, tzv. off-label uporabi EKT-a za liječenje samoozljeđivanja, autizma, poremećaja ponašanja, simptoma demencije i epileptičnog statusa. Međutim, ova izvješća su preliminarna. Primjena EKT-a u bolesnika s ovim stanjima trenutno se ne može podržati jer nema dovoljno dokaza.

Koje su nuspojave EKT-a?

Procijenjena smrtnost EKT-a je otprilike 2,1 smrtni slučaj na 100 000 liječenja. Najčešće komplikacije su akutni kardiopulmonalni događaji, za koje se procjenjuje da se javljaju u manje od 1% bolesnika liječenih EKT-om. Ozbiljne nuspojave povezane s EKT-om, koje su rijetke, uključuju srčane aritmije s ili bez hemodinamskih promjena, respiratorni distres, produljenu apneju, aspiraciju, produljenu paralizu i dugotrajne napadaje. Uobičajene, ali manje teške nuspojave su glavobolja, bol u čeljusti, mijalgije, mučnina i povraćanje nakon zahvata i umor. Sve ove blaže nuspojave spontano prolaze ili zahtijevaju samo simptomatsko liječenje.

Zabrinutost pacijenata, pružatelja usluga i javnosti oko kognitivnih oštećenja i dalje su prepreka za korištenje EKT-a. Suvremena praksa EKT-a rezultirala je manjim brojem kognitivnih nuspojava nego u prošlosti. Kognitivni učinci razlikuju se među pacijentima i EKT tehnikama. Nije bilo moguće predvidjeti kako pojedini pacijent može reagirati i biti oštećen, ali većina pacijenata ima blage ili umjerene teškoće pamćenja, koje se obično povlače u roku od nekoliko dana do tjedana nakon završetka EKT-a. U rijetkim slučajevima može se razviti konfuzno stanje ili delirij, koji zahtijevaju prekid liječenja.