x
x

Dan CRVENIH HALJINA, 4. veljače 2022.

  04.02.2022.

Javnozdravstvena kampanja „Dan CRVENIH HALJINA“ pokrenuta je kako bi se podigla svijest o moždanom udaru kod žena. Moždani udar u žena nedovoljno je prepoznat, nedovoljno istražen i nedovoljno liječen.

Dan CRVENIH HALJINA, 4. veljače 2022.

Prva kampanja „Dan crvenih haljina“, #nosicrveno, odnosno, „Go  Red for Women“ pokrenuta je u Americi, a danas je to međunarodna kampanja  posvećena prevenciji, dijagnostici i kontroli kardiovaskularnih bolesti, što uključuje bolesti krvnih žila srca i mozga kod žena. Američko kardiološko društvo pokrenulo je kampanju 2004. godine u SAD-u, a Svjetska kardiološka federacija kampanju je proširila na razini svijeta. Danas više od 50 zemalja provodi nacionalne kampanje „Go  Red for Women“ #nosicrveno, podižući svijest i osiguravajući sredstva za borbu protiv srčanih bolesti i moždanog udara, kroz organizacije stručnih skupova, edukacijskih promotivnih kampanja, modnih revija, zdravstvenih pregleda, sportskih događaja.

Kampanja ima za cilj potaknuti žene da se brinu o svom zdravlju, prvenstveno zdravlju srca i krvnih žila, jer je većinu tih bolesti moguće spriječiti zdravim životnim navikama, a isto tako želi potaknuti stručnjake u zdravstvu  na posebnu pozornost za srčani i moždani udar kod žena, zbog njihovih razlika u odnosu na muškarce.

U Hrvatskoj je Hrvatsko neurološko društvo 2019. godine pokrenulo kampanju „Dan CRVENIH HALJINA“ posvećenu borbi protiv moždanog udara u žena, a obilježava se prvog petka u veljači.

Zaštitni znak je silueta žene u crvenoj haljini.  Na društvenim mrežama akciju obilježava hashtag #nosicrveno koji poziva sve da 04. veljače odjenu nešto crveno i na taj način pruže podršku.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo također sudjeluje u obilježavanju tog dana, a ove godine zbog pandemije COVID-19, digitalnom javnozdravstvenom kampanjom putem medija i društvenih mreža.

Moždani udar je globalna epidemija koja ugrožava živote, zdravlje i kvalitetu života.

Moždani udar, kao i ukupno kardiovaskularne bolesti (KVB) u žena doživjele su poseban interes tek u posljednjih desetak godina. Ranije su znanstvena istraživanja obuhvaćala uglavnom mušku populaciju, a danas znamo da moždani udar i KVB u žena imaju svoje specifičnosti, te znatno veći broj žena nego muškaraca umire od moždanog udara i KVB. Za žene se povećava rizik s nastupom menopauze kada se njihov rizik od obolijevanja počinje izjednačavati s rizikom kod muškaraca. Nažalost, rizik za moždani udar i KVB u žena je još uvijek podcijenjen, smatrajući da su žene zaštićene hormonskim statusom. Međutim, žene imaju niži rizik samo u fertilnoj dobi od moždanog udara i KVB, ali nastupom menopauze, rizik se izjednačava rizikom u muškaraca, s time kako nije dovoljno prepoznata važnost prevencije rizičnih faktora u žena. Isto tako simptomatologija moždanog udara i KVB u žena ima svoje osobitosti, tako da često bolest nije pravovremeno prepoznata i adekvatno liječena.

Što je moždani udar?

Moždani udar (cerebrovaskularni inzult, apopleksija, kap) označava naglo nastali neurološki poremećaj uzrokovan poremećajem moždane cirkulacije zbog čega dolazi do nedovoljne opskrbe određenih dijelova mozga kisikom i hranjivim tvarima. Nedostatak kisika i hranjivih tvari uzrokuje oštećenje i odumiranje živčanih stanica što ima za posljedicu oštećenje mozga i gubitak funkcija koje taj dio mozga kontrolira. Moždani udar može biti posljedica začepljenja arterije koja opskrbljuje mozak krvlju, što se naziva ishemijski moždani udar ili infarkt mozga, koji je i najčešći. Ali, može nastati i zbog puknuća krvne žile u mozgu  kada dolazi do izljeva krvi u mozak, odnosno do hemoragijskog moždanog udara.

Čimbenici rizika za moždani udar

Čimbenici rizika na koje možemo utjecati  (mijenjati ih, kontrolirati i liječiti): pušenje, nepravilna prehrana, tjelesna neaktivnost, pretilost, povećana konzumacija alkohola, visoki krvni tlak, povišeni kolesterol, šećerna bolest, bolesti srca (osobito fibrilacija atrija), tranzitorna ishemijska ataka (TIA).

Čimbenici na koje  ne možemo utjecati:  životna dob, spol, obiteljska sklonost.

Specifični čimbenici rizika za moždani udar kod žena: 

  • Oralni kontraceptivi – tablete za kontracepciju s vremenom su postale mnogo sigurnije, ali žene koje već imaju rizik od moždanog udara trebaju poduzeti dodatne mjere opreza.
  • Trudnoća – rizik od moždanog udara u trudnica iznosi 21 na 100 000, s najvećim rizikom od moždanog udara u trećem tromjesečju i nakon porođaja. Trudnice s visokim krvnim tlakom trebaju se liječiti lijekovima i pažljivo nadzirati.
  • Preeklampsija – visoki krvni tlak koji se razvija tijekom trudnoće. Preeklampsija udvostručuje rizik od moždanog udara kasnije u životu.
  • Korištenje hormonske nadomjesne terapije.
  • Migrene s aurom – migrene sa aurom povezane su s ishemijskim moždanim udarom kod mlađih žena, osobito ako puše ili koriste oralne kontraceptive.

Žene i muškarci koji imaju moždani udar često imaju sličan skup simptoma, ali žene češće imaju atipične, nejasne simptome.

Najčešći simptomi moždanog udara nastaju iznenada:

  • Iznenadna utrnulost, slabost ili oduzetost ruke, noge ili lica, osobito ako je zahvaćena samo jedna strana tijela
  • Iznenadne smetnje govora – otežano razumijevanje, izgovaranje ili gubitak govora
  • Iznenadne smetnje vida – naglo zamagljenje ili gubitak vida,
  • Iznenadne smetnje u hodu, nesigurnost i zanošenje u hodu, gubitak ravnoteže, vrtoglavice
  • Iznenadna jaka glavobolja, može biti praćena mučninom i povraćanjem

Specifični simptomi moždanog udara koji su prisutni kod žena razlikuju se od uobičajenih, te upravo zbog toga stvaraju problem, jer često nisu prepoznati kao simptom moždanog udara, a liječenje je često odgođeno.

Specifični simptomi moždanog udara kod žena:

  • Gubitak svijesti ili nesvjestica
  • Opća slabost
  • Poteškoće ili kratkoća daha
  • Zbunjenost, nereagiranje ili dezorijentacija
  • Nagla promjena ponašanja
  • Uzrujanost
  • Halucinacije
  • Mučnina ili povraćanje
  • Bol
  • Štucanje

Moždani udar u Hrvatskoj

U Hrvatskoj je moždani udar, kao i u Europi i svijetu, drugi uzrok smrtnosti. U 2020. godini od moždanog udara umrlo je 4.950 osoba, odnosno 8,7% svih umrlih. Od toga je 2.120 umrlih muškaraca (7,5% od svih umrlih muškaraca) i 2.830 umrlih žena (9,8% od svih umrlih žena). U dobi do 65 godina od moždanog udara umrlo je 399 osoba odnosno 4,5% od ukupno umrlih  te dobne skupine.

Dobno specifične stope mortaliteta rastu s dobi i za sve dobne skupine su više u muškaraca nego u žena, osim kod starijih od 80 godina gdje su stope više kod žena. Godišnje se u Hrvatskoj liječi oko 12 00-13 000 osoba zbog moždanog udara.

Posljednjih 20 godina (od 2000. do 2019.g.) prisutan je pozitivan trend smanjenja standardizirane stope smrtnosti od cerebrovaskularnih bolesti (moždanog udara) u Hrvatskoj ( od 251,4/100 000 u 2000., na 98,8/100.000 u 2019.), što je izraženije za dobnu skupinu 0-64 godine (standardizacija na popis stanovništva 2011). Usporede li se dobno-standardizirane stope smrtnosti po županijama Hrvatske, vidljiva je razlika između kontinentalnog dijela i priobalnog, najviše su stope u kontinentalnom dijelu Hrvatske, a najniže u priobalju.

Prema posljednjim podacima Eurostata za 2018. godinu, Hrvatska sa standardiziranom stopom smrtnosti od 155/100.000 spada među zemlje koje su iznad prosjeka EU. Prosjek za zemlje  Europske unije iznosi 77,8/100.000, a raspon stopa smrtnosti zemalja članica je od 41-314/100.000 (Švicarska-ugarska) (standardizacija na novo europsko stanovništvo).

Možemo reći da od moždanog udara umire više žena nego muškaraca, međutim u žena je još uvijek podcijenjen kao zdravstveni problem,  te je potrebna edukacija i podizanje svijesti ma razini struke i šire javnosti o problemu moždanog udara kod žena.

Savladavanju ovog javnozdravstvenog problema treba pristupiti iz više perspektiva s razine javnih politika, ali na osobnoj razini možemo znatno smanjiti vlastiti rizik jednostavno se pridržavajući sljedećih preporuka:

  • Prepoznajte i liječite svoje čimbenike rizika: visoki krvni tlak, šećernu bolest, visoku razinu  kolesterola i fibrilaciju atrija.
  • Budite tjelesno aktivni i redovito vježbajte.
  • Održavajte pravilnu prehranu bogatu voćem i povrćem, a smanjite unos soli, šećera i masnoća.
  • Ograničite konzumaciju alkohola.
  • Nemojte pušiti (ako pušite, potražite pomoć radi bržeg i lakšeg prestanka pušenja).
  • Naučite prepoznati simptome upozorenja i odmah zatražite pomoć.

Svake godine od moždanog udara umre trostruko više žena nego od karcinoma dojke. Važno je biti svjestan čimbenika rizika te poduzeti odgovarajuće mjere koje smanjuju šanse za nastanak moždanog udara.

Početkom 2020. godine, kada se tek pročulo za novi koronavirus, krenula je utrka za stjecanjem što više informacija i znanja o novom virusu. Spoznali smo da COVID-19 predstavlja poseban rizik za srčane bolesnike. Istovremeno je nastupio jako zabrinjavajući trend – srčani bolesnici počeli su izbjegavati posjete hitnim službama i svojim liječnicima. To izbjegavanje pripisuje se strahu od virusa.

Stoga je važno osvijestiti bolesnike sa bolestima srca i krvnih žila, što uključuje i krvne žile mozga, da su ordinacije primarne zdravstvene zaštite, bolnice, hitni prijemi sigurna mjesta i da ukoliko imaju potrebe ići, trebaju ići. Puno je opasnije dobiti srčani ili moždani udar nego zaraziti se COVID-om. Brza reakcija je jako bitna i posjet liječniku ne treba odgađati.

Prim. Verica Kralj, dr. med.

Voditeljica Odjela za srčano-žilne bolesti

Hrvatski zavod za javno zdravstvo

OGLASI
Upućujemo zdravstvene radnike na posljednji cjelokupni sažetak opisa svojstava lijeka na PLIVAmed.net-u.
GastalIbuxin RapidOlfen gel
OGLAS
Upućujemo zdravstvene radnike na posljednji cjelokupni sažetak opisa svojstava lijeka na PLIVAmed.net-u.
Gastal
VIDEO GALERIJA
20:57
ONLINE TEČAJ

Pristupite online
testiranju: