x
x

Uloga vitamina D u neurološkim bolestima

  13.12.2021.

Vitamin D nužan je nutrijent potreban za homeostazu kalcija i zdravlje koštanog sustava, no sve se češće potvrđuje njegova uloga u neurološkim bolestima. U središnjem živčanom sustavu prisutni su svi čimbenici metabolizma vitamina D te je djelovanje moguće parakrinim i autokrinim putem. Vitamin D utječe na razine neurotrofnih čimbenika, regulaciju imunološke funkcije te na homeostazu središnjeg živčanog sustava.

Uloga vitamina D u neurološkim bolestima
Manjak vitamina D i njegova nadoknada predmet je istraživanja većine neurodegenerativnih bolesti te je manjak povezan s povećanim rizikom nastanka i progresije bolesti.

Vitamin D nužan je nutrijent potreban za homeostazu kalcija i zdravlje koštanog sustava, no u zadnje se vrijeme potvrđuje njegova uloga u patofiziologiji raznih skupina bolestipoput kardiovaskularnih, autoimunih i neurodegenerativnih bolesti. Vitamin D, ili kalciferol, zbog povijesti se svrstava u skupinu vitamina, ali po sastavu više odgovara hormonu zbog svoje steroidne strukture te samog mehanizma djelovanja.

Velik broj receptora za vitamin D pronađen je i u središnjem živčanom sustavu (SŽS), što upućuje na moguću funkciju vitamina D u SŽS-u. Nedavna klinička i pretklinička istraživanja vitamina D pokazuju sve više dokaza za neuroprotektivan učinak u homeostatskim uvjetima središnjeg živčanog sustava te se kronični manjak vitamina D dovodi u vezu s brojnim neurodegenerativnim bolestima.

Sve je više dokaza da vitamin D ima funkciju steroidnog hormona, kao i ključnog nutrijenta za normalan razvoj i funkciju živčanog sustava. Kod većine neuroloških bolesti postoji povezanost razina vitamina D i rizika ili njihove progresije, s iznimkom amiotrofične lateralne skleroze. Dosadašnja istraživanja moguće uloge vitamina D uglavnom su usredotočena na povezanost razina vitamina D i bolesti, dok postoji manjak opsežnih randomiziranih kliničkih istraživanja vezanih za nadoknadu i liječenje kako bi se postigle značajnije razine dokaza.

Dugo vremena se glavnom funkcijom vitamina D smatrala uloga u homeostazi kalcija i kosti, putem djelovanja na kosti, crijeva i bubrege. S druge strane, nedavna istraživanja in vitro i in vivo pokazala su djelovanja koja nisu povezana s regulacijom kalcija, što dovodi do novih načina sagledavanja na djelovanje vitamina D. Značajna ekspresija receptora vitamina D (VDR) pronađena je u stanicama imunološkog sustava, gušterače, središnjeg i perifernog živčanog sustava, dok je u nešto manjoj razini ekspresija VDR-a prisutna u gotovo svim stanicama našeg organizma.

U SŽS-u prisutni su gotovo svi čimbenici metabolizma vitamina D, što omogućuje samostalnu sintezu te djelovanje autokrinim i parakrinim putem na lokalnoj razini između stanica. Značajna ekspresija VDR-a i 1α-hidroksilaze, ključnog enzima za pretvorbu vitamina D u aktivan oblik, pronađena je u neuronima i glijalnim stanicama temporalnog režnja, cinguluma, orbitalnih girusa, cerebelluma, talamusu i bazalnim ganglijima. Funkcije vitamina D u održavanju homeostaze SŽS-a uključuju učinak na staničnu proliferaciju i diferencijaciju, neurotrofnost i neuroprotekciju.

Valentino Rački, Eliša Papić, Vladimira Vuletić

Medicina Fluminensis 2021;57(4):384-390

doi: 10.21860/medflum2021_264894