Više je studija potvrdilo štetne ishode pandemije COVID-19 na mentalno zdravlje, osobito porast anksioznodepresivnog poremećaja među mladima, iako se pojedine procjene razlikuju u svojim rezultatima.

Kako bi se dobila preciznija procjena prevalencije depresije i anksioznosti, istraživači su napravili metaanalizu svih dostupnih publiciranih studija u svijetu. Ukupno je 29 studija ušlo u metaanalizu, a u studijama je korišten alat za mjerenje mentalnog zdravlja i obuhvaćeni su kvantitativni podatci o prevalenciji anksioznosti i depresije.

U analizu je uključeno 80.879 pacijenata (prosječna dob, 13 godina; 53% ženskog spola). Pedeset i pet posto studija provedeno je u istočnoj Aziji, 21% u Sjevernoj Americi, 14% u Europi, a ostatak u Srednjoj ili Južnoj Americi i na Bliskom istoku.

Objedinjene stope prevalencije u svijetu iznosile su 25% za simptome kliničke depresije i 21% za simptome kliničke anksioznosti. Za oba simptoma, mjesečna stopa prevalencije značajno se povećala tijekom 2020. godine, i to nešto više kod mladih osoba ženskog spola.

Potrebna su daljnja istraživanja te rutinska primjena alata kod starije djece i adolescenata, npr. skala za generalizirani anksiozni poremećaj ili npr. test za adolescente (Patient health questionnaire for adolescents) i Beck depression inventory, verzija za primarnu praksu i adolescente. Poremećaje raspoloženja u dječjoj i adolescentskoj dobi, kao i kod odraslih, prati čest komorbiditet.