x
x

Tjelesna aktivnost u doba pandemije

  17.04.2021.

Tjelesna aktivnost preporučuje se svima i vježbanje se može prilagoditi svim dobnim skupinama i zdravstvenim stanjima. Preporuke Svjetske zdravstvene organizacije za razinu aerobne tjelesne aktivnosti su 150 minuta umjerene aerobne tjelesne aktivnosti tjedno, ili 75 minuta aktivnosti jačeg intenziteta.

Tjelesna aktivnost u doba pandemije

Tjelesna aktivnost vrlo je važna za zdravlje čovjeka, a neki od pozitivnih učinaka redovitog bavljenja preporučenim razinama tjelesne aktivnosti su:

  • smanjenje rizika oboljenja od kroničnih nezaraznih bolesti (kardiovaskularne bolesti, dijabetes tipa II, maligne bolesti…),
  • smanjenje rizika od nastanka osteoporoze,
  • poboljšanje ukupnog fizičkog, mentalnog i socijalnog zdravlja,
  • pomoć pri lakšem održavanju tjelesne mase.

Važno je za napomenuti da u vrijeme COVID-19 pandemije i restrikcija koje su uslijedile tjelesna aktivnost nikad nije bila zabranjena. Zatvorene teretane i sportski klubovi ne znače da se ne smijete baviti tjelesnom aktivnošću, već oblik i mjesto provođenja tjelesne aktivnosti treba prilagoditi novonastalim okolnostima te naći dostatnu zamjenu za navedeno dok se okolnosti ne promijene. Tjelesna aktivnost može biti i šetnja sa psom, rad u vrtu i sl. Iako se povećala svijest o svim pozitivnim učincima koje tjelesna aktivnost ima na zdravlje, oko 60% odraslih neredovito je aktivno ili potpuno neaktivno, a podatak koji najviše zabrinjava je što su djeca sve manje tjelesno aktivna. Tjelesna aktivnost preporučuje se svima i vježbanje se može prilagoditi svim dobnim skupinama i zdravstvenim stanjima. Preporuke Svjetske zdravstvene organizacije za razinu aerobne tjelesne aktivnosti su 150 minuta umjerene aerobne tjelesne aktivnosti tjedno, ili 75 minuta aktivnosti jačeg intenziteta.

Iako se najčešće naglašavaju fizičke dobrobiti bavljenja tjelesnom aktivnošću, ona je izrazito važna i za mentalno zdravlje čovjeka. U ovom izazovnom razdoblju pandemije vrlo je važno posvetiti pažnju i tom dijelu našeg zdravlja. Bavljenje tjelesnom aktivnošću podiže raspoloženje i energiju (lučenje hormona sreće - endorfina), osjećaj zadovoljstva (podiže razinu dopamina i serotonina), smanjuje razinu hormona stresa, ublažava tjeskobu i depresiju, povećava kvalitetu sna te pozitivno utječe na mentalne sposobnosti.

Svaki oblik tjelesne aktivnosti ima pozitivan učinak na naše zdravlje i raspoloženje. No, učinci nisu dugotrajni te je potrebno redovito bavljenje tjelesnom aktivnošću tijekom duljeg vremenskog perioda. Kao i kod uzimanja lijekova - potrebno ih je uzimati dulje kako bi bili zaista učinkoviti. Poželjno je odabrati oblik tjelesne aktivnosti koji vam je privlačan i zanimljiv, kako bi vam prešao u naviku i kako biste se dugoročno njime bavili. Ako bi vas dodatno motiviralo, odaberite nekoga s kim ćete provoditi tu tjelesnu aktivnost, uvijek je zanimljivije vježbati u društvu, a moguće je da će to pozitivno utjecati na vašu dosljednost i upornost. Počnite umjereno i postupno povećavajte intenzitet i trajanje aktivnosti. Također, postavite si razumne ciljeve.

Aktivnosti koje se najčešće preporučuju su hodanje u prirodi, planinarenje, rolanje, vožnja bicikla, trčanje, vježbe relaksacije poput istezanja, joge ili korektivne gimnastike i dr. Bavite se redovito tjelesnom aktivnošću. Osim što će to imati čitav niz pozitivnih učinaka na vaše zdravlje, pomoći će vam u odmaku od svakodnevnih briga i stresova, a svi ćemo se složiti da nam je u ovom razdoblju to i više nego potrebno.

Jelena Čvrljak, mag.cin.,

Odjel za promicanje zdravlja Službe za javno zdravstvo NZJZ „Dr. Andrija Štampar“

VEZANI SADRŽAJ > <