Istraživači predlažu da je sindrom, koji nazivaju imuna trombotička trombocitopenija izazvana cjepivom (VITT), sličan autoimunoj trombocitopeniji izazvanoj heparinom.

Prvi tim proučavao je 11 pacijenata u Njemačkoj i Austriji koji su razvili trombotičke događaje nakon cijepljenja cjepivom proizvođača AstraZeneca.

Uključeno je 9 žena srednje dobi od 36 godina. Nitko od pacijenata nije primio heparin. Šest pacijenata je umrlo, jedan od intrakranijalnih krvarenja. Svi su imali umjerenu do tešku trombocitopeniju, devetero cerebralnovensku trombozu, troje trombozu splanhničkih vena i troje plućnu emboliju.

Istraživači su testirali neke od ovih pacijenata i druge za koje se sumnja da imaju protrombotičku trombocitopeniju nakon cijepljenja i otkrili da su pozitivni na antitijela koja aktiviraju trombocite usmjerene na faktor trombocita 4 (PF4) - heparin. Ti su pacijenti također imali aktivaciju trombocita u prisutnosti PF4, neovisno o heparinu. Autori pretpostavljaju da bi slobodna DNA u cjepivu mogla potencijalno pokrenuti ta PF4-reaktivna antitijela.

Autori su naveli da kliničari trebaju biti svjesni da se kod nekih pacijenata venska ili arterijska tromboza može razviti na neobičnim mjestima u području središnjeg živčanog sustava ili abdomena i to najčešće 5 do 20 dana nakon cijepljenja. Ako je takva reakcija popraćena trombocitopenijom , može predstavljati štetan učinak prethodnog cijepljenja protiv COVID-19. Kod suspektnih slučajeva treba koristiti široko dostupan test antitijela na PF4-heparin. Predlažu nekoliko mogućnosti liječenja, uključujući visoke doze intravenskog imunoglobulina i antikoagulanse koji se primjenjuju kod trombocitopenije inducirane heparinom.

Drugi istraživački tim u Norveškoj zabilježio je pet bolesnika s trombozama i teškom trombocitopenijom 7 do 10 dana nakon cijepljenja. Slično tome, svi su pacijenti imali visoku razinu antitijela na PF4-polianionske komplekse.