x
x

COVID-19 – srce u središtu

  24.04.2020.

Najnovije znanstvene spoznaje fokusiraju kardiovaskularnu medicinu u središte interesa znanstvenika koji boljim upoznavanjem ovog opasnog virusa ciljaju unaprijediti liječenje zaraženih bolesnika, objavljeno je na stranicama HLZ-a.

COVID-19 – srce u središtu
Bolesnici koji su ranije bili zdravi imaju lošiju prognozu, ako su im povišene vrijednosti troponina kao biljega akutnog oštećenja srca, nego bolesnici s kroničnom bolešću srca koji tijekom COVID-19 infekcije nisu imali povišene vrijednosti troponina.

Situacija s uzročnikom aktualne pandemije u kojoj se nalazimo, izgleda da je značajno ozbiljnija po pitanju kardiovaskularnog sustava no što se do unazad tjedan dana moglo pretpostaviti.

Iako je poznato da starije osobe s kroničnim bolestima imaju najveći rizik od teških komplikacija i  smrti u slučaju zaraze SARS-CoV-2 virusom, dio teških slučajeva i smrti znanstvenici do sada nisu mogli objasniti starošću, kroničnim bolestima, pa čak ni težinom izazvane upale pluća.

Osim teške respiratorne infekcije, SARS-CoV-2 u nekih bolesnika međutim može uzrokovati citokinsku oluju, kao nekontroliranu i iznimno jaku upalnu reakciju, koja – neovisno od invazije virusa  - oštećuje različite organe.

Nedavno objavljena istraživanja otkrila su da je izazivanje citokinske oluje važan element napada virusa koji nije vezan uz dob ili postojanje kroničnih bolesti, a koji može značajno oštetiti srce i tako utjecati na tijek i ishod bolesti.

Dokaz citokinske oluje dao je odgovore na dio otvorenih pitanja, a podatak da virus može oštetiti srce izravno i posredno, te uzrokovati pogoršanje kroničnih, ali i javljanje novih kardiovaskularnih bolesti omogućio je bolje razumijevanje bolesti, prilagodbu dijagnostičkih testova i unapređenje liječenja.

Analiza postojećih podataka pokazuje da 12 % svih zaraženih osoba ima određeni stupanj oštećenja srčanog mišića.

Što se teških oblika bolesti tiče, u 61 % slučajeva se razvije ozbiljno oštećenje pluća (tzv. akutni respiratorni distres sindrom – ARDS), no čak u 44 % tih bolesnika javljaju se aritmije ili drugi srčani poremećaji što se do sada teško moglo objasniti.

U ranijim epidemijama koje su bile izazvane nekim drugim virusima iz korona-obitelji opisani su infarkti srca, slučajevi duboke venske tromboze i plućne tromboembolije, ali i pojačano javljanje akutnih srčanih bolesti nakon smirivanja infekcije.

No, najnovija istraživanja kažu da je kod 39 % bolesnika sa SARS-CoV infekcijom pronađen genski materijal virusa u tkivu srca, što znači da virus izravno napada srčani mišić, uzrokuje miokarditis kao upalu srca koja može teško oštetiti njegovu funkciju kao organa – pumpe i izazvati zatajivanje.

Drugi, posredni mehanizam, temeljen je na istaknutoj citokinskoj oluji, kod koje se javljaju iznimno visoke razine upalnih molekula u krvi. One se nazivaju citokini, a među njima je jedan od vodećih interleukin-6 koji izaziva cijelu kaskadu razarajuće i načelno potpuno nesvrsishodne upale.

Laboratorijske nalazi troponina i natriuretskih peptida liječnici specijalisti rutinski određuju u krvi bolesnika kako bi procjenili stupanj oštećenja srca u raznim bolestima i stanjima.

Ova nedavna istraživanja su pokazala da su razine troponina i natriuretskih peptida  više što su viši nalazi koji upućuju na intenzitet upalne reakcije (citokinske oluje) u organizmu.

Ovakvu pozitivnu povezanost oštećenja srca i jačine upale dodatno podupiru neki klinički podaci koji ujedno predstavljaju i značajna upozorenja.

Tako su koncem ožujka, na temelju analize bolesnika liječenih od COVID-19 u Seventh Hospital u Wuhanu, objavljeni znanstveni podaci o tome da bolesnici koji su ranije bili zdravi imaju lošiju prognozu, ako su im povišene vrijednosti troponina kao biljega akutnog oštećenja srca, nego bolesnici s kroničnom bolešću srca koji tijekom COVID-19 infekcije nisu imali povišene vrijednosti troponina.

prim. Željko Plazonić, dr. med.