x
x

Specifičnosti dijagnostike disocijativnih poremećaja kod djece i adolescenata

  04.03.2019.

Disocijacija je psihološki proces koji dopušta osobi da se kognitivno i/ili emocionalno brani od traumatskih iskustava. Ona nije samo patološka, već egzistira i u preživljajući kontinuum i uobičajeni je odgovor na traumu, kako je „protjerati iz svijesti“. O specifičnosti dijagnostike disocijativnih poremećaja kod djece i adolescenata pročitajte u časopisu Socijalna psihijatrija.

Specifičnosti dijagnostike disocijativnih poremećaja kod djece i adolescenata
Uzroci se nalaze u traumatskim događajima zlostavljanja, ali i brojnim drugim traumatskim iskustvima, kao što su hospitalizacije, preseljenja, gubitak važnih osoba i sl.

Disocijativni poremećaji mogu se definirati kao raskol u obično cjelovitim funkcijama svijesti, pamćenju, identitetu i opažanju, dakle disocijativni poremećaj karakterizira prekid normalne integracije svijesti.

Kada se govori o djeci i adolescentima, najčešći su konverzivni poremećaji kao i poremećaji identiteta koji uključuju značajan diskontinuitet doživljaja selfa uz promjene afekta i ponašanja što se najčešće opaža kao poremećaj pamćenja, koncentracije i privrženosti, što dovodi do značajnog oštećenja u socijalnom, radnom i drugim važnim područjima funkcioniranja.

Uzroci se nalaze u traumatskim događajima zlostavljanja, ali i brojnim drugim traumatskim iskustvima, kao što su hospitalizacije, preseljenja, gubitak važnih osoba i sl. Neurobiološka istraživanja traumatizirane djece pokazuju abnormalnosti (funkcijske i strukturne) u razvoju limbičkog sustava, kao i kortikalne promjene. Van der Kolk u svojim istraživanjima navodi da povećana razina emocionalne pobuđenosti dovodi do promjena u hipokampusu koji je odgovoran za neadekvatno evaluiranje senzornih informacija. Važno je naglasiti da djeca normalno pokazuje fantaziju i maštanje u ponašanju što je teškoća u dijagnostičkom procesu u odnosu na patološku disocijaciju. Poseban su problem diferencijalna dijagnoza, kao i komorbidne bolesti.

Dubravka Kocijan Hercigonja, Vesna Hercigonja Novković, Dina Koren, Suzana Jurač 

Soc psihijat 2018;46:406-412

VEZANI SADRŽAJ