x
x

Vitamin D i koža

  prim.dr.sc. Nives Pustišek, dr.med.

  24.10.2016.

Vitamin D se u koži stvara pod utjecajem sunčevih UVB zraka. Iz kolesterola u koži nastaje kolekalciferol, a kasnije u jetri i bubrezima aktivni oblik vitamina D - kalcitriol. Budući da je UVB zračenje u našim krajevima najintezivnije tijekom ljetnih mjeseci, upravo se ljeti i stvara najviše vitamina D. Osobe svijetlog fototipa kože stvaraju vitamin D dva puta brže od osoba tamnog fototipa kože. Djeca ga stvaraju puno brže nego starije osobe.

Vitamin D i koža

Danas u vremenu osviještenosti da prekomjerno izlaganje suncu nosi rizik razvoja malignog melanoma i drugih zloćudnih tumora koža, često se postavlja pitanje hoćemo li pravilnom zaštitom od sunca, odnosno redovitim korištenjem krema za zaštitu od sunca, dovesti do smanjenog stvaranja vitamina D. Veliki je broj studija i različitih publikacija koje su dale različite rezultate o vremenu koje je potrebno boraviti na suncu bez zaštite da bi se stvorila dovoljna količina vitamina D. Vrijeme izlaganja ovisi o cijelom nizu čimbenika kao što su fototip kože, dob, geografska širina, dob dana i slično.

Djelovanje vitamina D u koži je imunomodulatorno, a djeluje na prirođeni, ali i na stečeni imunološki odgovor. Vitamin D djeluje i na formiranje zaštitne kožne barijere (sintezu proteina u stratum corneum - filagrina, regulaciju proliferacije i diferencijacije keratinocita). Važna je uloga vitamina D na stvaranje i regulaciju antimikrobnih peptida što potiče lokalnu otpornost na infekciju. Upravo zato nedostatak vitamina D u organizmu, može imati svoju ulogu u patogenezi, na primjer atopijskog dermatitisa, psorijaze i drugih bolesti kože.

Liječenje u dermatologiji može biti lokalno, odnosno sustavno. Vitamin D se u liječenju bolesti kože i sluznica primjenjuje na oba načina. Lokalna primjena analoga vitamina D je česta u liječenju psorijaze, vitiliga i morfee. Analozi D vitamina se primjenjuju samostalno ili u kombinaciji s drugim oblicima terapije, na primjer lokalnom kortikosteroidnom terapijom ili fototerapijom. Ovisno o dijelu tijela gdje ga primjenjujemo, koristimo ga u obliku masti, krema, losiona ili šampona.

Zadnjih godina sve je više studija o učinku peroralne primjene vitamina D u liječenju atopijskog  dermatitisa. Njegov učinak promatra se u sklopu djelovanja na zaštitnu kožnu barijeru, imunomodulatorno i antimikrobno djelovanje, i to preko pojačane ekspresije antimikrobnih peptida na endotelnim stanicama. Upravo se i pozitivan učinak sunca, odnosno fototerapije u liječenju atopijskog dermatitisa dijelom povezuje i sa stvaranjem veće količine vitamina D. Budući da je za sada nedovoljno dokaza o njegovoj djelotvornosti i sigurnosti, vitamin D se još uvijek ne nalazi u službenim smjernicama za liječenje atopijskog dermatitisa. Za sada bi preporuka bila, u bolestima kože kod kojih postoji mogućnost deficita vitamina D, odrediti razinu vitamina D u serumu te prema potrebi provesti suplementaciju.