Suvišak nepotrošene energije dovodi do nakupljanja masnog tkiva u organizmu i glavna je pokretačka sila pandemije debljine.

Svi znamo i imamo iskustvo da su preporuke smanjivanja energetskog unosa (manje jesti ) i povećanja energetske potrošnje (povećati tjelesnu aktivnost) slabe djelotvornosti u prevenciji i liječenju debljine.

Glavni problem liječenja debljine je uporno i opetovano vraćanje masne mase na ranije vrijednosti, tj. ponovno debljanje nakon mršavljenja.

Novije znanstvene spoznaje o centralnim mehanizmima čuvanja nakupljenih masnih rezervi (bolje poznavanje funkcije mezostrijatalnim i kortikolimbičkim hedonističkog sustava mozga) omogućuju tumačenje razloga za debljanje.

Važnost poznavanja funkcije hedonističkog sustava je u tome što omogućuje proširenje terapijskih postupka liječenja - primjenom lijekova s centralnim mehanizmom djelovanja.

Debljini pogoduju i okolišni čimbenici pa se za debljanje ne mogu/smiju smatrati isključivo oboljele osobe, debljina je bolest koja zato zahtijeva i angažman cijele društvene zajednice.

Debljina je poznati rizik za razvoj komplikacija na brojnim organskih sustavima organizma i slabu kvalitetu života (kardiovaskularni, respiratorni, probavni, endokrini, koštano-zglobni i dugi).

Samo ozbiljan, ciljan i debelom bolesniku prilagođen dijagnostički / terapijski pristup može bolesniku produžiti život i poboljšati kvalitetu života.

prof. dr. se. Mirko Koršić, FRCP