x
x

Sposobnost upravljanja motornim vozilima u bolesnika s KV bolestima

  prof. dr. sc. Vjeran Nikolić Heitzler

  13.08.2016.

Da biste stekli pravo upravljanja motornim vozilom, morate uspješno riješiti testove poznavanja prometnih propisa, pred ovlaštenom komisijom pokazati praktično znanje upravljanja vozilom i, ne manje važno, ispuniti zdravstveni uvjete da biste dobili vozačku dozvolu. Kardiovaskularni (KV) poremećaji mogu uzrokovati nagli ispad moždanih funkcija i stoga su opasnost za sigurnost u prometu.

Sposobnost upravljanja motornim vozilima u bolesnika s KV bolestima

Ti poremećaji, odnosno bolesna stanja mogu biti neposredni razlog za privremenu ili trajnu nesposobnost upravljanja motornim vozilom.

U radu objavljenom u časopisu Cardiologia Croatica opisane su najčešće kardiovaskularne bolesti koje mogu utjecati na sposobnost upravljanja cestovnim vozilom kako vozača amatera, tako i vozača profesionalaca.

Uglavnom su opisane najčešće kardiovaskularne bolesti, odnosno stanja koja mogu utjecati na sposobnost upravljanja cestovnim vozilom kako vozača amatera, tako i profesionalaca. Pomalo je bizarno da se u hrvatskome Pravilniku o zdravstvenim pregledima vozača i kandidata za vozače spominju neke bolesti koje su izrazito raritetne poput konstriktivnog perikarditisa i kroničnoga plućnog srca sa znakovima dekompenzacije, dok se druge bolesti i stanja koji su neusporedivo učestaliji ne definiraju, već se uvrštavaju među ostale bolesti i stanja srca i krvnih žila koji utječu na sigurnost upravljanja vozilom. Nužno je istaknuti da ESC, CCS te engleske i australske smjernice o sposobnosti upravljanja motornim vozilom kardiovaskularnih bolesnika, koje su prilagođene recentnim medicinskim spoznajama, smanjuju mogućnost gubitka ekonomskog statusa profesionalnih vozača i neusporedivo su tolerantnije prema vozačima amaterima.

U Hrvatskoj su kardiovaskularne bolesti vodeći uzrok smrtnosti. Prema podatcima Državnog zavoda za statistiku, u 2014. godini od njih je umrlo 24.112 osoba (47,43 %) svih umrlih. U bolesnika s kardiovaskularnim poremećajima postoji povećan rizik od prometnih nezgoda. Nedavno provedena metaanaliza dokazala je relativni rizik od sudjelovanja u prometnim nezgodama za vozače s kardiovaskularnim poremećajima unutar EU-a 23 % veći od onih bez bolesti srca i krvnih žila. U Španjolskoj su PD vozači obvezni svake desete godine pristupiti nadzornim, kontrolnim zdravstvenim pregledima. U studiji provedenoj na više od 5000 vozača u njih 11,6 % registrirani su kardiovaskularni poremećaji koji mogu utjecati na sposobnost za vožnju. Zanimljivo je da je najveći broj takvih poremećaja rezultirao privremenom nesposobnosti za vožnju, restrikcijama i obvezom češćih kontrolnih pregleda, a samo 1,6 % takvih vozača proglašeno je trajno nesposobnima za vožnju.

 U Hrvatskoj imamo velik broj prometnih nezgoda. Nerijetko, krivnja se isključivo prebacuje na nepridržavanje prometnih propisa, odnosno na preveliku brzinu vozača. Sve veći je broj vozača i starije životne dobi. Učestalost nezgoda najveća je u „mlađoj” životnoj dobi, ali znatno raste i nakon 70. godine života. Zdravstvenu provjeru vozača, i amatera i profesionalaca, trebalo bi unaprijediti i uskladiti sa standardima zemalja s velikom tradicijom motorizacije, a posebice s EU-om jer smo i mi članica te zajednice.