Upute za smanjenje unosa zasićenih masnoća s ciljem smanjenja vrijednosti kolesterola i posljedično rizika od kardiovaskularnih bolesti mogle bi ljude navesti na pogrešno mišljenje, prezentirano je na Svjetskom kongresu kardiologije i kardiovaskularnog zdravlja održanom u Meksiku od 4.-7. lipnja.
Prema rezultatima studije, 5-6% dnevnog unosa kalorija trebalo bi potjecati iz zasićenih masti, što je i preporuka Svjetske zdravstvene organizacije, međutim, umjesto preporučenih 60%, autori smatraju da bi 45-55% dnevnog unosa kalorija trebalo potjecati iz ugljikohidrata.
Opasnost naime leži u zamjeni unosa zasićenih masti povećanim unosom ugljikohidrata, prema rezultatima PURE studije (engl. Prospective Urban Rural Epidemiological study), u koju je bilo uključeno više od 100.000 ispitanika. Analiza upitnika i izmjerenih vrijednosti lipida u krvi pokazala je da se savjetovanjem ljudi da smanje unos masti, uobičajeno poveća njihova konzumacija ugljikohidrata, a takav pristup ne dovodi do željenog smanjenja rizika od kardiovaskularnih bolesti.
Dijeta s povećanim unosom ugljikohidrata dovodi do smanjenja vrijednosti ukupnog kolesterola i LDL kolesterola, međutim, također dolazi do drugih, štetnih učinaka na profil lipida: smanjenja HDL kolesterola i povećanja omjera ukupni kolesterol/HDL i apolipoprotein-B/apolipoprotein-A, te do povećanja vrijednosti triglicerida, što posljedično ima veću opasnosti na zdravlje. S druge strane, jedina opasnost dijete s povećanim unosom zasićenih masti bila je povećanje vrijednosti LDL-a, dok je razina triglicerida bila smanjena, što je pozitivno. Dijeta s povećanim unosom mononezasićenih masnih kiselina pokazala je pozitivne učinke na lipide u krvi: povećanje HDL-a te smanjenje triglicerida i omjera ukupni kolesterol/HDL i apoB/apoA. Dijeta s povećanim unosom polinezasićenih masnik kiselina pokazala je miješane učinke: smanjenje apoA što je štetno, međutim zbog smanjenja i apoB, smanjen je omjer apoB/apoA, što je dobro.
Autori studije ističu da je bolje rješenje poticati ljude na zdravu prehranu bogatu voćem, povrćem i leguminozama, nego naglasak staviti samo na smanjenje unosa zasićenih masti. Također, dodaju da rezultati istraživanja podupiru već poznate benefite mediteranske prehrane.
Prema rezultatima studije, 5-6% dnevnog unosa kalorija trebalo bi potjecati iz zasićenih masti, što je i preporuka Svjetske zdravstvene organizacije, međutim, umjesto preporučenih 60%, autori smatraju da bi 45-55% dnevnog unosa kalorija trebalo potjecati iz ugljikohidrata.
Prema Američkom udruženju za bolesti srca (engl. American Heart Association, AHA), zasićene masti većinom potječu iz životinjskih izvora, uključujući meso i mliječne proizvode. To su masna govedina, janjetina, svinjetina, perad s kožom, slanina, svinjska mast, vrhnje, maslac, sir i drugi mliječni proizvodi od punomasnog i mlijeka s 2% masti. Osim toga, neka biljna ulja, poput palminog i kokosovog također sadrže primarno zasićene masti, ali ne sadrže kolesterol. Primjeri hrane koja je bogata mononezasićenim masnim kiselinama su biljna ulja poput maslinovog i sezamovog, avokado, maslac od kikirikija, mnogi orašasti plodovi i sjemenke. Hrana bogata polinezasićenim masnim kiselinama uključuje sojino i suncokretovo ulje, masne ribe poput lososa, skuše, haringe i pastrve, zatim orahe, tofu i sojin grah koji sadrže alfa-linolensku masnu kiselinu.
