x
x

Novi izvor podataka za praćenje javnog zdravlja – Facebook „lajkovi“

  Marija Antonija Prlenda, mag. pharm.

  24.04.2015.

Oznake „sviđa mi se“ na društvenoj mreži Facebook, tj. „lajkovi“, mogli bi biti izvor podataka koji mogu nadopuniti podatke dobivene pomoću tradicionalnih sustava za praćenje javnog zdravlja te dati podatke o zdravstvenom stanju stanovnika na lokalnoj razini.

Novi izvor podataka za praćenje javnog zdravlja – Facebook „lajkovi“
Facebook „lajkovi“ osiguravaju dobru procjenu ispitivanih zdravstvenih ishoda i ponašanja prema zdravlju koji su usporedivi s podacima dobivenih iz BRFSS-a. Online izvori mogli bi dati pouzdanije, brže i jeftinije podatke nego tradicionalni sustavi za praćenje javnog zdravlja, a svakako mogu služiti kao dopuna podacima dobivenim standardnim načinima.

Istraga o osobnom zdravlju stanovnika postala je usredotočena na uvjete na lokalnoj razini, ali suradnja stanovnika se smanjila i zakomplicirala proces prikupljanja podataka na individualnoj razini. Istovremeno, društvene mreže su vrlo dostupne i pune podataka te se pokazalo da postoji korelacija s količinom podataka i prevalencijom određenih zdravstvenih stanja.  

U studiji je istražena uporaba Facebook „lajkova“ kao potencijalnih predskazatelja zdravstvenih ishoda i odrednica ponašanja stanovništva prema vlastitom zdravlju.

Koristile su se metode analize glavne komponente i regresijske analize kako bi se istražila prediktivna vrijednost Facebook „lajkova“ s obzirom na mortalitet, bolesti i stil života u 214 okruga diljem SAD-a i 61 od ukupno 67 okruga u Floridi. Rezultati su uspoređeni s onima dobivenima iz demografskog modela prikupljanja podataka. Točnije, zdravstveni podaci uzeti su iz sustava za nadzor bihevioralnih faktora rizika (engl. Behavioral Risk Factor Surveillance System, BRFSS) za 2010. i 2011. godinu, a podaci o smrtnosti preuzeti su iz nacionalnog sustava statistike života.

Rezultati su pokazali da Facebook „lajkovi“ imaju značajnu vrijednost u predviđanju najviše ispitivanih zdravstvenih ishoda i ponašanja, čak i kad se provjeravaju ovisno o dobi, rasi i socioekonomskom statusu, u prosječno 58% unakrsnih modela za 13 različitih mjernih parametara vezanih uz zdravlje u odnosu na osnovne sociodemografske sustave.

Podaci iz manjih područja nisu bili dostupni u dovoljnim količinama da bi provjerili točnost ovog modela u procjeni zdravstvenih uvjeta u manjim okruženjima, ali početna analiza podataka s Floride pokazala je izuzetnu prikladnost za podatke o pretilosti.

Facebook „lajkovi“ osiguravaju dobru procjenu ispitivanih zdravstvenih ishoda i ponašanja prema zdravlju koji su usporedivi s podacima dobivenih iz BRFSS-a. Online izvori mogli bi dati pouzdanije, brže i jeftinije podatke nego tradicionalni sustavi za praćenje javnog zdravlja, a svakako mogu služiti kao dopuna podacima dobivenim standardnim načinima.