x
x

Pušenje duhana i epidemiologija karcinoma pluća

  16.03.2015.

Karcinom pluća jedan je od najčešćih karcinoma u svijetu. Iako je pušenje duhana dokazani uzrok karcinoma pluća, nedavni podatci pokazuju da više od četvrtine odraslih stanovnika Hrvatske svakodnevno puši.

Pušenje duhana i epidemiologija karcinoma pluća
Od pacijenata uključenih u studiju, kod 12,3% dijagnosticiran je karcinom pluća malih stanica (eng. small cell lung cancer, SCLC), a 87,7% pacijenata imalo je karcinom nemalih stanica pluća (eng. non-small cell lung cancer, NSCLC). Većina pacijenata s karcinomom nemalih stanica imalo je adenokarcinom (47,9%), zatim karcinom skvamoznih stanica (33,9%) i karcinom velikih stanica (15%).

Prema posljednjim dostupnim podatcima, u 2012. godini Hrvatska je bila među 20 zemalja s najvećom incidencijom karcinoma pluća. Iako je pušenje duhana dokazani uzrok karcinoma pluća, nedavni podatci pokazuju da više od četvrtine odraslih stanovnika Hrvatske svakodnevno puši. Cilj ove studije bilo je prezentirati epidemiologiju i modalitete liječenje karcinoma pluća u Odjelu za tumore medijastinuma, Klinike za plućne bolesti Jordanovac i usporediti s dostupnim podatcima iz Hrvatske i ostatka svijeta.

Kohortna studija provedena je na 212 pacijenata kojima je u periodu od siječnja do prosinca 2012. godine nedavno dijagnosticiran karcinom pluća. Sljedeće karakteristike uzete su u evaluaciju: dob, spol, citologija i histologija tumora, stupanj pri dijagnozi i primijenjena terapija.

Otprilike dvije trećine svih novodijagnosticiranih karcinoma pluća pojavili su se kod muškaraca.  Od pacijenata uključenih u studiju, kod 12,3% dijagnosticiran je karcinom pluća malih stanica (eng. small cell lung cancer, SCLC), a 87,7% pacijenata imalo je karcinom nemalih stanica pluća (eng. non-small cell lung cancer, NSCLC).  Većina pacijenata s karcinomom nemalih stanica imalo je adenokarcinom (47,9%), zatim karcinom skvamoznih stanica (33,9%) i karcinom velikih stanica (15%). Samo manji broj pacijenata u istraživanju nije nikada pušio duhan. Većina tih pacijenata bile su žene, a najčešći histološki tip kod njih bio je adenokarcinom.

Udio pacijenata kod kojih je postojala mogućnost operacije iznosio je oko 10%. Zbog toga su, u većini slučajeva, terapijske opcije bile ograničene na palijativnu kemoterapiju ili radioterapiju. Pozornost bi se trebala usmjeriti na što ranije otkrivanje karcinoma pluća čime bi bile omogućene bolje terapijske opcije i unaprijedilo bi se preživljavanje. 

Suzana Kukulj, Filip Popović, Bernard Budimir, Gordana Drpa, Marina Serdarević, Marina Polić-Vižintin

VEZANI SADRŽAJ > <