x
x

Klinička obilježja i dijagnoza psihotičnih poremećaja

  prof. dr. sc. Alma Mihaljević Peleš, dr.med, specijalist psihijatar
  Prof. dr. sc. Marina Šagud, dr. med., specijalist psihijatar

  11.12.2015.

Antipsihotici predstavljaju vrlo značajnu skupinu lijekova, koji danas imaju vrlo široku primjenu u kliničkoj praksi. Razlozi ovakve primjene su različiti. Promijenjena je psihopatologija psihijatrijskih poremećaja zbog ubrzanog i vrlo stresnog načina života, što uvjetuje primjenu antipsihotika ne samo u psihotičnim stanjima. Uvećana zlouporaba psihotropnih tvari i lijekova, veći udio starijih osoba u općoj populaciji, koji zbog produljene životne dobi imaju više psihoorganskih promjena CNS-a, sve veći udio mentalnih poremećaja u dječjoj dobi, također uvjetuju veću primjenu ovih lijekova.

Klinička obilježja i dijagnoza psihotičnih poremećaja

Antipsihotično liječenje

Antipsihotično liječenje danas spada u najučinkovitije i najbrže liječenje, ako se primjeni na vrijeme i prema pravilima struke, stoga je poznavanje ovih lijekova iznimno važno za svakog liječnika, a ne samo za psihijatre.

Novije generacije antipsihotika svojim mehanizmom djelovanja pokrivaju više receptorskih sustava, što je omogućilo liječenje s manje ozbiljnih nuspojava, i proširilo indikacijsko područje izvan strogo psihotičnih poremećaja. Antipsihotično liječenje danas spada u najučinkovitije i najbrže liječenje, ako se primjeni na vrijeme i prema pravilima struke, stoga je poznavanje ovih lijekova iznimno važno za svakog liječnika, a ne samo za psihijatre. Da bi približili ovu skupinu lijekova, najprije se moramo pozabaviti s kliničkim obilježjima onih psihičkih poremećaja i stanja, gdje oni sve mogu biti primijenjeni.

Psihotični poremećaj ili psihoza

Psihotični poremećaj ili psihoza je skup simptoma u kojem je oštećen mentalni kapacitet osobe, afektivni odgovor, sposobnost za prepoznavanje realiteta, komunikaciju i odnose s drugima. Radi se o sindromu ili bolje rečeno skupu simptoma, koji se nalazi u mnogim poremećajima i nije specifičan sam za sebe. Nužno je prisustvo sumanutih ideja i halucinacija, ali općenito uključuje još  dezorganiziran govor, ponašanje i iskrivljeno doživljavanje realiteta.

Psihotični poremećaji imaju psihotična obilježja kao definirajuća, ali ima i drugih poremećaja, gdje mogu biti  prisutni psihotični simptomi, ali ne neophodno za postavljanje  dijagnoze.

Poremećaji koji zahtijevaju prisutnost psihoze kao definirajućeg obilježja uključuju shizofreniju, poremećaje slične shizofreniji, perzistirajuće sumanute poremećaje, akutne i prolazne psihotične poremećaje, inducirana sumanuta stanja,  shizoafektivne poremećaje, i druga neorganska psihotična stanja. Poremećaji koji mogu, a ne moraju imati psihotična obilježja kao dodatno obilježje uključuju maniju i depresiju u BAP-u, unipolarnu depresiju, kognitivne poremećaje npr. razne vrste demencija, te poremećaje osobnosti. Klasifikacija psihotičnih poremećaja i psihičkih poremećaja koji povremeno imaju psihotična obilježja prema MKB-10 klasifikaciji prikazana je Tablici 1.  

Shizofrenija tipični je predstavnik psihotičnih poremećaja, dok su depresija i manija kao manifestacije bipolarnog afektivnog poremećaja, potom demencija, poremećaji osobnosti oni poremećaji, koji mogu povremeno imati psihotična obilježja. O kliničkim obilježjima  shizofrenije, koji je paradigma svih psihotičnih poremećaja bit će riječi u idućim člancima. 

Tablica 1. Psihotični poremećaji i poremećaji koji mogu imati psihotična obilježja

F20 Shizofrenija

‫       F20.0 Paranoidns shizofenija

‫       F20.1 Hebefrena shizofrenija

‫       F20.2 Katatona shizofrenija

‫       F20.3 Nediferencirana shizofrenija

‫       F20.4 Postshizofrena depresija

‫       F20.5 Rezidualna shizofrenija

‫       F20.6 Obična shizofrenija

‫       F20.8 Druga shizofrenija

‫       F20.9 Shizofrenija, nespecifična

F21 Poremećaj sličan shizofreniji

F22 Perzistirajuća sumanuta stanja

‫       F22.0 Paranoja - sumanuto stanje

‫       F22.8 Druga stalna sumanuta stanja

‫       F22.9 Stalno sumanuto stanje, nespecifično

F23 Akutna i prolazna mentalna oboljenja

‫       F23.0 Akutni polimorfni psihotični poremećaj bez simptoma shizofrenije

‫       F23.1 Akutni polimorfni psihotični poremećaj sa simptomima shizofrenije

‫       F23.2 Akutni mentalni poremećaj sličan shizofreniji

‫       F23.3 Drugi akutni pretezno sumanuti psihotični poremećaji

‫       F23.8 Drugi akutni i prolazni psihotični poremećaj

‫       F23.9 Akutni i prolazni psihotični poremećaj, nespecifičan

F24 Inducirano sumanuto stanje

F24 Folie à deux

F25 Shizoafektivni poremećaji

‫       F25.0 Shizoafektivni poremećaj, tip manija

‫       F25.1 Shizoafektivni poremećaj, tip depresija

‫       F25.2 Shizoafektivni poremećaj, mješoviti tip

‫       F25.8 Drugi shizoafektivni poremećaji

‫       F25.9 Shizoafektivni poremećaj, nespecifični

F28 Drugi neorganski psihotični poremećaji

F29 Neorganske psihoze, nespecifično

F32 Depresivna epizoda

‫       F 32.3 Teška depresivna epizoda s psihotičnim simptomima

F 33 Povratni depresivni poremećaj

‫       F 33.3 Teški povratni depresivni poremećaj s psihotičnim simptomima

F 31 BAP

                                     ‫     F31.2 BAP- sadašnja epizoda manična s psihotičnim simptomima

                                     ‫     F 31.5 BAP- sadašnja epizoda teška depresija s psihotičnim simptomima

Organski, uključujući simptomatski poremećaji:

       ‫            F00         Demencija u Alzheimerovoj bolesti

       ‫            F01         Vaskularna demencija

       ‫            P02         Demencija u drugim bolestima klasificirana drugdje

       ‫            F03         Nespecificirana demecija

       ‫            F05         Delirij, koji nije uzrokovan alkoholom ili drugim psihoaktivnim supstancijama

       ‫            F06         Drugi mentalni poremećaji zbog bolesti, disfunkcije ili oštećenja mozga

       ‫            F07         Poremećaji osobnosti ili ponašanja  zbog bolesti, disfunkcije ili oštećenja mozga

       ‫            F09         Nespecificirani organski ili simtomatski psihički poremećaji

F60 Poremećaji osobnosti

       ‫            F60.0 Paranoidni poremećaj osobnosti

       ‫            F60.1 Shizoidni poremećaj osobnosti

       ‫            F60.2 Antisocijalni poremećaj osobnosti

       ‫            F60.3 Borderline (granični) poremećaj osobnosti

       ‫            F60.4 histrionični poremećaj osobnosti

       ‫            F60.5 Anakastični poremećaj osobnosti

       ‫            F60.6 Anksiozni poremećaj osobnosti

       ‫            F60.7 Ovisnički poremećaj osobnosti

       ‫            F60.8 Drugi specifični poremećaji osobnosti (narcistički i pasivno-agresivni)

       ‫            F60.9 Nespecificirani poremećaj osobnosti

Članak objavljen: 30.05.2011.

Članak obnovljen: 11.12.2015.

VEZANI SADRŽAJ > <