x
x

Novosti u dijagnozi alergija - molekularna dijagnostika alergenih komponenti

  dr. sc. Tamara Voskresensky Baričić, specijalist pedijatar - alergolog

  24.03.2011.

Alergijske bolesti šire se kao epidemija razvijenim svijetom. U porastu su i alergijske reakcije na različitu vrstu hrane. Premda se glede uzroka razvoja alergija ne zna mnogo više, na polju dijagnosticiranja alergija pomaci su značajni.

Novosti u dijagnozi alergija - molekularna dijagnostika alergenih komponenti

Postoji više vrsta alergijskih reakcija, od kojih samo neke možemo ispitati jednostavnim testovima iz krvi. Pozitivan rezultat testa ne znači ujedno i postojanje alergije, odnosno negativan rezultat ne znači da osoba nije alergična. U tumačenju rezultata alergijskih testova važno je razumijevanje i poznavanje mehanizama nastanka alergijskih reakcija, mogućih simptoma, te pretpostavljenog tijeka procesa. Uzevši u obzir mnoge navedene čimbenike alergolog se odluči na pristup pacijentu i eventualnu terapiju. Ovdje će biti govora o metodi molekularne dijagnostike alergije na hranu koja predstavlja sasvim novi pristup tumačenjima alergijskih reakcija i temelj razvoja ciljane imunoterapije na novi način.

Rutinska dijagnostika alergijskih reakcija na hranu

Kad osoba ima alergijske reakcije, te se utvrdi pozitivan kožni test i specifični IgE na niz dišnih alergena i alergena iz hrane, nije jasno koji je od njih zaista uzrok smetnji.

Rutinska dijagnostika tzv. brzih ili ranih alergijskih reakcija na hranu, dakle onih u kojima glavnu ulogu imaju protutijela iz klase IgE, bazira se na određivanju ukupnog i specifičnog IgE protutijela, kožnog testa, te testova opterećenja određenom hranom. Do posljednjeg koraka, međutim, nismo sigurni predstavlja li taj specifični imunoglobulin E upravo znak da je osoba alergična na neku namirnicu, ili postoji samo tzv. križna reaktivnost sa srodnim alergenom, npr. peludi biljke. Kad osoba ima alergijske reakcije, te se utvrdi pozitivan kožni test i specifični IgE na niz dišnih alergena i alergena iz hrane, nije jasno koji je od njih zaista uzrok smetnji. U slučajevima blažih reakcija pri kojima pomažu antihistaminici to i nije tako važno, no postoje slučajevi kad se ponavljanju teže reakcije, npr. jake urtikarije i oticanja, slabost, gušenje, a nije otkriven sumnjivi alergen ili postoji niz mogućih alergena. Donedavno nije bilo moguće bez testa opterećenja sa svakim pojedinim inkriminiranim alergenom, koji nosi određene rizike i vezan je za boravak u bolnici, utvrditi uzrokuje li dotični alergen zaista spomenutu reakciju. I kad je test ispao negativan, nismo sa sigurnošću mogli tvrditi da se reakcija nikad neće pojaviti i kakva će ona biti u slučaju da do nje dođe.

Otkrivanje individualnog profila pacijenta

Molekularnom dijagnostikom pojedini alergen se analizira dublje, do razine njegovih sastojaka, koji nisu svi jednako alergeno potentni i ne izazivaju svi jednaku vrstu reakcija. Određuju se specifična protutijela na niz komponenti alergena (engl. component resolved diagnostics).

Posljednjih godina razvijen je test koji otkriva „individualni profil" alergičnog pacijenta, analizirajući IgE protutijela na pojedine komponente određenog alergena, jer nije alergija na npr. kikiriki ili jaje, jednaka u svih osoba. Neke osobe kod kojih su otkrivena pozitivna protutijela na neku hranu neće na nju uopće razviti reakciju, kod nekih će ona biti vrlo blaga i bezopasna, dok kod nekih konzumiranje određene hrane može biti po život opasno. Samo pozitivan nalaz specifičnog IgE ne može nam dati odgovor u koju skupinu osoba spada. Molekularnom dijagnostikom pojedini alergen se analizira dublje, do razine njegovih sastojaka, koji nisu svi jednako alergeno potentni i ne izazivaju svi jednaku vrstu reakcija. Određuju se specifična protutijela na niz komponenti alergena (engl. component resolved diagnostics), npr. na različite bjelančevine neke namirnice, od kojih su neke specifične za pojedini plod ili hranu, neke su križne s nizom drugih biljaka ili životinjskih bjelančevina, a, ovisno o kojoj se vrsti radi, mogu se očekivati različito teške reakcije. Kad se utvrdi „profil" alergena pojedine osobe, može se sa znatno većom vjerojatnošću nego dosad predvidjeti javljanje alergijske reakcije, moguća vrsta reakcije i stupanj opasnosti od reakcije.

Pri propisivanju liječenja imunoterapijom taj nalaz bit će ključan za odabir ciljanog alergena. Mnogobrojna su istraživanja u tijeku, što glede novih proteinskih komponenti, što glede njihove značajnosti za kliničku sliku. Također je važno napomenuti da različiti narodi, ovisno o klimatskoj zoni u kojoj žive, imaju različiti profil protutijela na pojedine alergene, npr. na voće i povrće.

Kako se radi test?

Test se radi iz manje količine krvi koja se šalje u laboratorij, a analizira se odjednom nešto više od stotinu komponenti biljnih i životinjskih alergena. Kako je test za rutinsku upotrebu razvijen 2008. godine, za sada se radi samo u nekoliko europskih laboratorija izvan Hrvatske, a troškove snose sami pacijenti. Nekoliko poliklinika u Zagrebu surađuje s izvornim laboratorijem u Beču, koji je znanstveno razvio test Allergy sensor, i koji ga izvodi.

Uloga alergologa

Važno je da rezultate interpretira alergolog, koji pažljivo i u kontekstu dosadašnjih pacijentovih smetnji donese strategiju ponašanja, stupanj pripravnosti na tešku reakciju i/ili odluku za specifičnu imunoterapiju. Slijedom svega navedenog provodi se imunoterapija kod odabranih slučajeva, koja je u nadležnosti alergologa, a provodi se standardiziranim pripravcima koji su dostupni u Hrvatskoj.

Moram ponovno naglasiti da se radi o IgE protutijelima, koja su uzročnici naglih i opasnih reakcija na hranu i javljaju se kod različitih alergijskih bolesti (astme, rinitisa, urtikarija, dermatitisa, alergije na hranu), a ne IgG protutijelima, za koja još uvijek nema znanstvene potvrde o značenju u alergijama.
U slučaju potrebe za daljnjim informacijama o izvođenju testa, pacijenti se mogu obratiti na link www. alergovita.hr