x
x

Novosti u prehrani osoba sa šećernom bolešću

  Doc. dr. sc. Anela Novak, dr. med. internist, endokrinolog i dijabetolog

  10.09.2020.

Prehrana osoba sa šećernom bolešću treba sadržavati hranu s nižim udjelom ugljikohidrata (25-45%). Upravo smanjenje ukupnog unosa ugljikohidrata ima najviše dokaza za poboljšanje glikemije i može se primjenjivati u različitim obrascima prehrane koji zadovoljavaju individualne potrebe i sklonosti. Ugljikohidrati se dijelom mogu zamijeniti povrćem ili dobrim mastima.

Novosti u prehrani osoba sa šećernom bolešću

Uvod

Važnost optimalne prehrane za zdravlje spoznali su još stari Egipćani, o čemu postoje sačuvani slikovni zapisi koji potječu iz 5000. g. pr. Kr. Ipak, prva znanstvena objašnjenja i spoznaje o prehrani potječu tek iz 18. stoljeća. Krajem 18. stoljeća objavljuje se prvi dijetalni plan Williama Bantinga publiciran pod naslovom Pismo o umjerenosti. Zanimljivo je da za gubitak tjelesne mase savjetuje niskokaloričnu dijetu sa smanjenim unosom ugljikohidrata. Poznata prva piramida prehrane koja je konstruirana 1992.g. temeljila se na velikom unosu ugljikohidrata i smanjenom unosu masti. Zbog globalne epidemije pretilosti, nakon gotovo dva desetljeća, tanjur ili My plate zamijenio je piramide prehrane koje odlaze u povijest. Tako bi polovicu površine tanjura trebalo zauzimati neškrobno povrće i voće, četvrtinu ugljikohidrati i to uglavnom cjelovite žitarice, a četvrtinu zdrave bjelančevine. Savjetuje se birati zdrave masti, a smanjiti unos soli, šećera te izabrati vodu umjesto zaslađenih napitaka.

Prve strukturirane preporuke o prehrani za osobe sa šećernom bolešću (ŠB) objavljuje ADA (American Diabetes Association) i U.S. Public Health Service 1950. godine, gdje se po prvi put sva hrana svrstava u šest skupina namirnica s podjednakim omjerom makronutrijenata (ugljikohidrata, masti i bjelančevina). ADA je do sada objavljivala i redovito nadopunjavala Konsenzus o principima prehrane osoba sa ŠB u kojem se nisu usuđivali preporučiti točno određenu dijetu kao najbolju. Nije bilo ni jasnog zaključka o najboljem mogućem postotnom omjeru pojedinih makronutrijenata u ukupnom kalorijskom unosu, već su preporučivali tzv. uravnoteženu prehranu.

Promjena paradigme o prehrani osoba sa šećernom bolešću postaje i službena objavom izvještaja Nutrition therapy for adults with diabetes and prediabetes: A consensus report u travnju 2019. godine, kojeg je odobrila vodeća dijabetička organizacija ADA.

Koje su preporuke vrijedile do sada?

Većina liječnika kao i edukatora koji skrbe o ovim bolesnicima bili su svjesni da nijedna terapija ne može kvalitetno pokriti veliki unos UH-a, ili ćemo imati hiperglikemiju kroz neko vrijeme ili ćemo preagresivnom korekcijom kliznuti u hipoglikemiju pa se, ispravljajući je, vratiti u hiperglikemiju.

Dugi niz godina ADA je u skladu s preporukama o uravnoteženoj prehrani za opću populaciju i za osobe sa šećernom bolešću preporučivala sljedeći omjer unosa makronutrijenata: ugljikohidrata (UH) 50-60% ukupnog dnevnog energijskog unosa, masti oko 30% i bjelančevina oko 15%. No danas prevladava personalizirani sustav preporuka čija je osnovna hipoteza: ''Ista veličina ne pristaje svakome''. Energetski unos treba uskladiti s fiziološkim potrebama i tjelesnom aktivnošću, osobnim i kulturološkim preferencama s naglaskom na uživanju u hrani.

Dugi niz godina osobama sa ŠB-om preporučivalo se jesti do 60% ugljikohidrata što danas nije prihvatljivo niti za opću populaciju. Iako je zdrav razum govorio da nema smisla s jedne strane savjetovati da se jede toliko ugljikohidrata, a s druge strane zbog toga davati više tableta ili inzulina, ova dogma je dugo, pa čak još i danas, prisutna u medicinskim krugovima i službenim preporukama za kontrolu ŠB-a. Većina liječnika kao i edukatora koji skrbe o ovim bolesnicima bili su svjesni da nijedna terapija ne može kvalitetno pokriti veliki unos UH-a, ili ćemo imati hiperglikemiju kroz neko vrijeme ili ćemo preagresivnom korekcijom kliznuti u hipoglikemiju pa se, ispravljajući je, vratiti u hiperglikemiju. Taj začarani krug postao je još vidljiviji kada smo počeli analizirati dnevnike glikemije uz uređaj za neograničeno skeniranje razine glukoze u međustaničnoj tekućini.

Što savjetuju nove preporuke?

Razlikuju li se potrebe za makronutrijentima osoba sa šećernom bolešću u usporedbi s općom populacijom?

Smanjenje ukupnog unosa ugljikohidrata za osobe sa šećernom bolešću ima najviše dokaza za poboljšanje glikemije i može se primjenjivati u različitim obrascima prehrane koji zadovoljavaju individualne potrebe i sklonosti.

Iako su brojne studije pokušale identificirati optimalnu kombinaciju makronutrijenata za prehrambene planove osoba sa šećernom bolešću, ne postoje preporuke idealnog omjera pojedinih makronutrijenata za osobe sa šećernom bolešću. U prosjeku bi to moglo biti kao i za opću populaciju kojoj je preporučeni omjer unosa makronutrijenata sljedeći:

~ 45 % ugljikohidrata

~ 15-20 % bjelančevina

~ 35-40 % masti.

U navedenom izvještaju detaljno se analizira učinak različitih prehrambenih obrazaca poput mediteranske, vegeterijanske, low-carb (s niskim udjelom UH), low-fat (s niskim udjelom masti), DASH (Dietary Approaches to Stop Hypertension) prehrane na smanjenje rizika nastanka dijabetesa, redukciju vrijednosti HbA1c, redukciju tjelesne mase ili redukciju vrijednosti krvnog tlaka. Bez obzira na odabir omjera makronutrijenata, svaki obrazac prehrane je pokazao neke dobrobiti. Ono što je zajedničko svim preporukama i dijetama je savjet o prestanku uzimanja PRERAĐENE HRANE. Za opću populaciju to znači da jedu umjereno svu neprerađenu hranu u što prirodnijem obliku, a izbjegavaju prerađenu (procesuiranu) hranu, slatkiše, gazirana pića ili hranu s dodanim šećerima, mastima i soli.

Za osobe sa šećernom bolešću vrijedi isto, ali se po prvi put prednost daje hrani s nižim udjelom ugljikohidrata (25 - 45%). Smanjenje ukupnog unosa ugljikohidrata za osobe sa šećernom bolešću ima najviše dokaza za poboljšanje glikemije i može se primjenjivati u različitim obrascima prehrane koji zadovoljavaju individualne potrebe i sklonosti. Ugljikohidrati se dijelom mogu zamijeniti povrćem ili dobrim mastima. Naglašava se da je osobama sa ŠB-om koje ne postižu glikemijske ciljeve ili kojima je prioritet smanjenje antidijabetika, održiv pristup prehrane sa smanjenjenim ukupnim unosom ugljikohidrata. 

Razlikuju li se potrebe za ugljikohidratima osoba sa šećernom bolešću u usporedbi s općom populacijom?

Prema najnovijim preporukama ne postoji najniža preporučena količina ugljikohidrata za osobe sa šećernom bolešću već količinu treba prilagoditi postizanju optimalne glikemije.

Ugljikohidrati su lako iskoristiv izvor energije i imaju najveći utjecaj na postprandijalnu glikemiju. Hrana koja sadrži UH s različitim udjelima šećera, škroba i vlakana ima različite učinke na glikemijski odgovor. Neki rezultiraju postepenim porastom i postepenim padom razine glukoze, dok drugi brzim porastom, nakon čega slijedi brzi pad glukoze. Stoga je bitno smanjiti unos manje zdravih UH-a i prednost dati kvalitetnijim UH-ima koji su bogati dijetalnim vlaknima, vitaminima i mineralima, a bez dodanih šećera, masti i soli. Izvori kvalitetnijih UH-a su neškrobno povrće, dok su mahunarke, neobrađene (cjelovite) žitarice i voće zdrav izbor, ali zbog velikog sadržaja UH-a mogu se konzumirati u manjim količinama. Primjena šećera i rafiniranih žitarica se ne preporučuje.

Količina ugljikohidrata koja je potrebna za optimalno zdravlje ljudi nije poznata. Iako se za odrasle osobe bez ŠB-a preporučuje 130g/dan ugljikohidrata, što je određeno potrebom mozga za glukozom, ovu energetsku potrebu organizam može namiriti i metaboličkim procesima koji uključuju glikogenolizu, glukoneogenezu (iz masti ili aminokiselina). Prema najnovijim preporukama ne postoji najniža preporučena količina UH-a za osobe sa šećernom bolešću (količinu UH-a treba prilagoditi postizanju optimalne glikemije).

Koje su preporuke za ostale sastavnice hrane za osobe sa šećernom bolešću?

Općenito se može savjetovati zamijeniti dio unosa zasićenih masti s nezasićenim mastima, posebno polinezasićenim koje pokazuju značajno snižavanje ukupnog i LDL kolesterola, dok unos mononezasićenih masti (poput maslinovog ulja i orašastih plodova) snižava kardiovaskularni rizik.

Vlakna: redovan unos dovoljne količine vlakana povezan je s manjom smrtnošću svih uzroka u osoba sa šećernom bolešću. Stoga bi osobe sa ŠB trebale konzumirati barem onu količinu vlakana koja se preporučuje za opću populaciju (14 g vlakana na 1000 kcal).

Glikemijski indeks: više sistemskih preglednih članaka o glikemijskom indeksu (GI) i glikemijskom opterećenju kod osoba sa ŠB nisu pokazali njihov značajniji utjecaj na HbA1c i glikemiju natašte. Nadalje, problem je što različite studije koriste različite definicije hrane s niskim i visokim GI, što otežava korištenje ovog alata u kliničkoj praksi.

Proteini: ograničen je broj istraživanja u osoba sa ŠB-om ili predijabetesom, a bez bolesti bubrega, o utjecaju konzumacije različitih količina proteina.

Kolesterol: tijelo stvara dovoljnu količinu kolesterola za fiziološke i strukturne funkcije tako da kolesterol gotovo i nije potrebno unositi hranom. Iako je zaključeno da dostupni dokazi ne podržavaju preporuke o ograničenju unosa prehrambenog kolesterola za opću populaciju, preporuke za druge populacije poput osoba sa ŠB nisu tako jasne. Iako je unos kolesterola u korelaciji s razinom kolesterola u serumu, unos nije korelirao s kardiovaskularnim (KV) događajima. Potrebno je više istraživanja o odnosu unosa kolesterola, razine kolesterola u serumu i KV događaja u osoba sa ŠB-om.

Masti: dva sustavna pregledna rada pokazala su prednost prehrane s manjim unosom UH u odnosu na prehranu sa smanjenim unosom masti na parametre glikemije i kardiovaskularnog rizika u osoba sa šećernom bolešću. Zanimljiva je studija The Malm¨o Diet and Cancer cohort study koja je pokazala da konzumacija zasićenih masti porijeklom od kokosovog i palminog ulja te iz mliječnih proizvoda smanjuje rizik nastanka šećerne bolesti, dok je PREvencion con DIeta MEDiterranea (PREDIMED) studija pokazala povećani rizik za nastanak ŠB uz konzumaciju zasićenih masti. Iako rezultati studija nisu konzistentni, općenito se može savjetovati zamijeniti dio unosa zasićenih masti s nezasićenim mastima, posebno polinezasićenim koje pokazuju značajno snižavanje ukupnog i LDL kolesterola, dok unos mononezasićenih masti (poput maslinovog ulja i orašastih plodova) snižava kardiovaskularni rizik.

Zaključak

Zaključne preporuke za kreiranje zdrave prehrambene baze osoba sa šećernom bolešću:

  • Dozvoljeni su različiti obrasci prehrane (kombinacija različite hrane ovisno o osobnim i kulturološkim sklonostima)
  • Naglašena je primjena neškrobnog povrća
  • Minimalizirati primjenu šećera i rafiniranih žitarica
  • Birati cjelovitu hranu u što prirodnijem obliku, a izbjegavati prerađenu (procesuiranu) hranu.
  • Smanjenje ukupnog unosa ugljikohidrata ima najviše dokaza za poboljšanje glikemije
  • Osobama sa ŠB-om koje ne postižu glikemijske ciljeve ili je prioritet smanjenje antidijabetika, održiv pristup je prehrana sa smanjenim unosom ugljikohidrata.

Literatura

  1. American Diabetes Association Standards of MedicalCare in Diabetes-2020. Diabetes Care Volume 43, Supplement1, January 2020
  2. ESC Guidelines on diabetes, pre-diabetes, and cardiovascular diseases developed in collaboration with the EASD: http://eurheartj.oxfordjournals.org/by guest on January 16, 2016
  3. Evert AB, Dennison M, Gardner D. et al. Nutrition therapy for adults with diabetes and prediabetes: A consensus report. Diabetes Care, April 2019
  4. Franc MJ, Macleod J, Evert A. et al. Academy of Nutrition and Dietetics Nutrition Practice Guideline for Type 1 and Type 2 Diabetes in Adults: Systematic Review of Evidence for Medical Nutrition Therapy Effectiveness and Recommendations for Integration into the Nutrition Care Process, Journal of the academy of nutrition and diabtics. May 2017
  5. Morbidity and mortality after lifestyle intervention for people with impaired glucose tolerance: 30-year results of the Da Qing Diabetes Prevention Outcome Study, Lancet Diabetes Endocrinol. 2019;7:452–61
  6. Mediterranean Diet and Cardiovascular Health:Teachings of the PREDIMED Study American Society for Nutrition. Adv. Nutr. 5: 330S–336S, 2014;doi:10.3945/an.113.005389.
  7. Vranešić D, Alebić I. Hrana pod povećalom, Kako razumjeti i primijeniti znanost o prehrani. Profil 2006
  8. www.PublicHealthCollaboration.org

VEZANI SADRŽAJ > <