x
x

Interakcije i podnošljivost pregabalina

  Prof. dr. sc. Darko Marčinko, dr. med., specijalist psihijatar - psihoterapeut

  05.05.2016.

Pregabalin je lijek iz skupine antiepileptika, a primjenjuje se u terapiji epilepsije, neuropatske boli i generaliziranog anksioznog poremećaja. Lijek je uglavnom dobro podnošljiv, no kako bi ga se primjenilo na ispravan način, potrebno je poznavati interakcije u koje ulazi i nupojave koje može izazvati.

Interakcije i podnošljivost pregabalina

Uvod

Pregabalin pripada skupini lijekova koji se koriste za liječenja epilepsije, neuropatske boli i generaliziranog anksioznog poremećaja (GAP) kod odraslih osoba. Simptomi GAP-a su dugotrajna prekomjerna tjeskoba i zabrinutost koje je teško kontrolirati. GAP može uzrokovati i nemir ili osjećaj napetosti ili bezizlaznosti, brzo iscrpljivanje (umaranje), poteškoće s koncentracijom ili prisjećanjem, razdražljivost, napetost mišića ili poremećaj spavanja. Razlikuje se od stresa i napetosti u svakodnevnom životu. 

Interakcije

Prije propisivanja ovog lijeka, važno je poznavati interakcije pregabalina. Pregabalin se pretežno izlučuje mokraćom u nepromijenjenom obliku, tako da je u ljudskom organizmu podložan zanemarivom metabolizmu. S obzirom da ne inhibira metabolizam lijekova in vitro i ne veže se za proteine u plazmi, nije vjerojatno da će izazivati ili ulaziti u farmakokinetičke interakcije. U ispitivanjima in vivo nisu opažene klinički značajne farmakokinetičke interakcije između pregabalina i fenitoina, karbamazepina, valproične kiseline, lamotrigina, gabapentina, lorazepama, oksikodona ili etanola. Analiza populacijske farmakokinetike pokazala je da oralni antidijabetici, diuretici, inzulin, fenobarbital, tiagabin i topiramat nemaju klinički značajnog učinka na klirens pregabalina. Istodobna primjena pregabalina s oralnim kontraceptivima noretisteronom i/ili etinilestradiolom ne utječe na farmakokinetiku niti jednog od tih lijekova u stanju dinamičke ravnoteže. Pregabalin može pojačati učinke etanola i lorazepama, što je bitan podatak koji bi liječnici trebali naglasiti kada propisuju ovaj lijek svojim bolesnicima. U kontroliranim kliničkim ispitivanjima primjena višekratnih peroralnih doza pregabalina istodobno s oksikodonom, lorazepamom ili etanolom nije izazvala klinički važne učinke na disanje. Što se tiče interakcija kod starijih osoba, nisu provedena specifična ispitivanja farmakodinamičkih interakcija. 

Primjena kod trudnica, dojilja i utjecaj na plodnost

Vezano uz trudnoću i dojenje, žene reproduktivne dobi moraju koristiti učinkovitu kontracepciju. Nema odgovarajućih podataka o primjeni pregabalina kod trudnica. Istraživanja na životinjama pokazala su reproduktivnu toksičnost. Nije poznat potencijalni rizik za ljude te se pregabalin ne bi trebao primjenjivati tijekom trudnoće osim ako to nije neophodno (ako korist liječenja za majku jasno nadilazi mogući rizik za plod). Isto tako, nije poznato izlučuje li se pregabalin u majčino mlijeko kod ljudi, no prisutan je u mlijeku štakorica. Stoga se tijekom liječenja pregabalinom ne preporučuje dojenje. Nema kliničkih podataka o učincima pregabalina na plodnost žena. U kliničkom ispitivanju u kojemu se procjenjivao učinak pregabalina na pokretljivost spermija, zdravi su muški ispitanici bili izloženi pregabalinu u dozi od 600 mg na dan. Nakon 3 mjeseca liječenja nije bilo utjecaja na pokretljivost spermija.

Nuspojave

Pregabalin može izazvati omaglicu i somnolenciju te tako utjecati na sposobnost upravljanja vozilima ili rada na strojevima. Bolesnicima se savjetuje da ne voze, ne rukuju složenim strojevima i ne poduzimaju druge potencijalno opasne aktivnosti dok se ne utvrdi utječe li ovaj lijek na njihovu sposobnost da izvrše te zadatke. Vezano uz nuspojave, kliničkim programom ispitivanja pregabalina obuhvaćeno je više od 8900 bolesnika koji su bili izloženi pregabalinu, od kojih je više od 5600 bilo uključeno u dvostruko slijepa, placebom kontrolirana ispitivanja. Nuspojave su obično bile blagog do umjerenog intenziteta. U svim je kontroliranim kliničkim ispitivanjima udio bolesnika koji su prekinuli liječenje zbog nuspojava iznosio 12% među bolesnicima koji su primali pregabalin, te 5% među bolesnicima koji su primali placebo. Najčešće prijavljene nuspojave zbog kojih je prekinuto liječenje u skupinama koje su primale pregabalin bile su omaglica i somnolencija. Važno je naglasiti da prijavljene nuspojave mogu biti povezane i s osnovnom bolešću kao i s drugim istodobno korištenim lijekovima. Vrlo česte nuspojave, koje se mogu javiti kod više od 1 na 10 osoba, su omaglica, omamljenost i glavobolja. Česte nuspojave, koje se mogu javiti kod 1 na 100 osoba, su pojačan tek, ushićenje, smetenost, dezorijentiranost, smanjenje seksualne želje, razdražljivost, poremećaj pažnje, poremećaj pamćenja, poteškoće pri govoru, osjećaj trnaca, utrnulost, sedacija, letargija, nesanica, umor, zamagljen vid, dvoslike, vrtoglavica, poteškoće s ravnotežom, suha usta, zatvor, povraćanje, vjetrovi, proljev, mučnina, otečen trbuh, poteškoće s erekcijom, porast tjelesne težine, grčevi u mišićima, bol u zglobovima, bol u leđima, bol u udovima. Manje česte: mogu se javiti kod 1 na 1000 osoba. One uključuju gubitak teka, gubitak tjelesne težine, promjenu razine glukoze u krvi, promijenjenu sliku o sebi, nemir, depresiju, uznemirenost, promjene raspoloženja, halucinacije, napadaje panike, apatiju, agresiju, povišeno raspoloženje, slabljenje mentalnih sposobnosti, promjene vida, suhe oči, naticanje i bol u oku, poremećaji srčanog ritma, ubrzan puls, nizak krvni tlak, visok krvni tlak, promjene otkucaja srca, zatajenje srca, navale crvenila, navale vrućine, otežano disanje, suhoća nosne sluznice, začepljen nos, znojenje, osip itd. U slučajevima predoziranja dozom do 15 g nisu prijavljene neočekivane nuspojave. Nakon stavljanja lijeka u promet najčešće prijavljene nuspojave kod predoziranja pregabalinom uključuju somnolenciju, stanje konfuzije, agitiranost i nemir. Podnošljivost pregabalina je dobra.

Važno je naglasiti da podnošljivost ovisi i o osobinama ličnosti. Kod osoba s generaliziranim poremećajem, koje uz to imaju i smetnje ličnosti, do razine poremećaja ličnosti, doživljaj uzimanja lijeka je promijenjen, a samim time i terapijski učinak lijeka. Stoga je bitno da, u svakodnevnoj praksi, kod bolesnika s generaliziranim anksioznim poremećajem, liječnik procjeni i njihovu ličnost. 

Literatura

  1. http://www.halmed.hr/Zdravstveni-radnici/
  1. Poremećaji ličnosti: stvarni ljudi, stvarni problemi. Urednici: Darko Marčinko, Miro Jakovljević i Vlasta Rudan. Medicinska naklada, 2015.