x
x

Zatajenje desne klijetke nakon ugradnje LVAD uređaja

  17.02.2015.

Prediktori zatajenja desne klijetke nakon ugradnje uređaja za potporu lijevoj klijetki te kratak opis empirijskog pristupa liječenju, objavljeni su u CMJ-u.

Zatajenje desne klijetke nakon ugradnje LVAD uređaja
Zatajenje desne klijetke kao komplikacija ugradnje LVAD uređaja povezano je s većim smrtnošću i pobolom nakon operacije, uključujući smanjenu funkciju ostalih organskih sustava, dužim boravakom u bolnici, i slabijim uspjehom premošćenja do transplantacije.

Broj ugrađenih uređaja za potporu lijevoj klijetki (eng, left ventricular assist device, LVAD) raste iz godine u godinu, pogotovo broj LVAD uređaja za trajnu terapiju. Jedna od neželjenih posljedica ugradnje LVAD uređaja je zatajenje desne klijetke.

Incidencija zatajenja desne klijetke je 6% do 44%, ovisno o različitim definicijama zatajenja, različitim vrstama LVAD uređaja i različitim populacija pacijenata.

Zatajenje desne klijetke kao komplikacija ugradnje LVAD uređaja povezano je s većim smrtnošću i pobolom nakon operacije, uključujući smanjenu funkciju ostalih organskih sustava, dužim boravkom u bolnici, i slabijim uspjehom premošćenja do transplantacije.

Važnost zatajenja desne klijetke i njegovih prediktora kod ugradnje LVAD uređaja odavno je prepoznata, o čemu svjedoče brojni pokušaji identifikacije neovisnih rizičnih čimbenika i razvoja ocjenskih ljestvica za predviđanje rizika. Takve mjere omogućuju bolji odabir pacijenata i bolje ishode tako što olakšavaju prepoznavanje potrebe za ugradnjom uređaja za potporu objema klijetkama za vrijeme ugradnje LVAD uređaja.

U članku objavljenom u CMJ-u dat je pregled trenutnih saznanja o rizičnim čimbenicima i ocjenskim ljestvicama za predviđanje zatajenja desne klijetke nakon ugradnje LVAD uređaja. Iako postoji velik broj istraživanja i ocjenskih ljestvica, svi dijele zajednička ograničenja koja dovode u pitanje njihovu uporabu i kliničku korisnost. Bez obzira na to, ovakva istraživanja su vrijedna jer daju klinički korisne informacije o potencijalnim ključnim prediktorima zatajenja lijeve klijetke. Potrebna su daljnja istraživanja trenutnih prediktora i izvora te studije koje bi uključile više pacijenata i koristile sofisticiranije statističke prediktivne modele. Naposljetku, ovaj članak daje kratak opis empirijskog pristupa liječenju zatajenja desne klijetke nakon ugradnje LVAD uređaja u našoj instituciji. 

Marijan Koprivanac, Marta Kelava, Franjo Sirić, Vincent B. Cruz, Nader Moazami, Tomislav Mihaljević