x
x

Sezonska raspodjela akutnog koronarnog sindroma

  06.11.2014.

Sezonska raspodjela akutnog koronarnog sindroma – Registar akutnog koronarnog sindroma za Grad Zagreb bit će prezentirani na 10. kongresu Hrvatskog kardiološkog društva koji danas započinje u Zagrebu.

Sezonska raspodjela akutnog koronarnog sindroma

Uvod: Registar akutnog infarkta miokarda za Zagreb osnovan je 1979. u Poliklinici za prevenciju kardiovaskular¬nih bolesti i rehabilitaciju kao populacijski registar. Godine 2003. osnovan je Registar akutnog koronarnog sindroma (AKS) koji je uključio niz kliničkih podataka.

Cilj: Analizirati sezonsku raspodjelu i letalitet od AKS-a s obzirom na bolničko i izvanbolničko okruženje u 2006. i 2009. godini.

Metode: Koristili smo podatke Registra kako bi identificirali sve slučajeve AKS-a, nefatalne i fatalne, među stanovnicima Zagreba u 2006. i 2009. Izvori informacija bili su: 1) otpusna pisma pacijenata primljenih u zagrebačkim bolnicama i 2) podatci o smrtnosti iz Državnog zavoda za statistiku. Metodologija je prethodno opisana.

Rezultati: Među stanovnicima Zagreba bilo je 1496 slučajeva AKS-a u 2006. Od toga je bilo 948 muškaraca (63,3%) i 548 žena (36,7%) s prosječnim letalitetom od 42,9%. Najmanji broj slučajeva AKS-a bio je ljeti s letalitetom od 44.2%. Prosječni letalitet u žena bio je veći nego u muškaraca, 44,9% prema 41,8%, Sezonska raspodjela pokazuje da je samo u jesen letalitet bio značajno viši u žena nego muškaraca, 52,1% prema 40,7%. Slični rezultati mogu se vidjeti i u 2009. god. kada smo identificirali 1824 slučaja AKS-a, 1115 muškaraca (61,1%) i 709 žena (38,9%) s prosječnim letalitetom od 32,1%. Najmanji broj slučajeva registri¬ran je ljeti s letalitetom nižim od prosjeka (31,0%), dok je najveći broj slučajeva bio zimi s istim letalitetom (slika 2). Prosječni letalitet u muškaraca bio je 31,1%, a u žena 33,6%, što pokazuje da je značajno niži u odnosu na 2006. god.

Zaključak: Najmanji broj slučajeva AKS-a dogodio se ljeti, ali letalitet nije bio najniži. Letalitet od AKS-a viši je u žena i pokazuje pad u 2009. u odnosu na 2006. god. u oba spola. To se dijelom može objasniti napretkom u liječenju primjenom perkutane koronarne intervencije te boljom prevencijom. Kako se klima mijenja, potrebna su daljnja istraživanja njenog utjecaja na kardiovaskularne bolesnike.

Inge Heim, Mario Ivanuša