x
x

Glavobolja i cerebralna venska tromboza

  06.05.2014.

Cerebralna venska tromboza je tromboza intrakranijalne vene i venskog sinusa i učestala je pojava kod mladih odraslih žena. Uzrokuje 0,5% svih cerebrovaskularnih bolesti. Budući da su ordinacije obiteljske medicine prvi stupanj medicinskih centara, moguće je relativno često susresti ovakav tip pacijenata.

Glavobolja i cerebralna venska tromboza

Osim toga, liječnici obiteljske medicine imaju veliku ulogu u daljnjem praćenju, propisivanju lijekova i upućivanju pacijenta neurologu. U ovoj prezentaciji je prestavljen slučaj pacijentice koja se javila u hitnu pomoć i za koju je uspostavljena dijagnoza cerebralne venske tromboza te je upućena neurologu. Cilj je bio naglasiti ulogu liječnika obiteljske medicine u liječenju ove bolesti.

Prikaz slučaja

Pacijentica od 21 godine javila se na odjel hitne pomoći zbog naglog nastupa glavobolje. Nije imala dijagnosticirane nikakve kronične bolesti. 25 dana prije rodila je vaginalnim putem. Glavobolja praćena mučninom i povraćanjem započela je dva dana nakon toga. Opisala je glavobolju s prednje i sa stražnje strane glave i to kao pritisak i pojačanje kod pokretanja. Nije uzimala oralne kontraceptive niti pušila i pila alkohol. U obiteljskoj anamnezi, otac je preminuo u 65. godini od cerebrovaskularne bolesti. Njezin krvni tlak bio je 138/76 mmHg, puls 74/m, temperatura 36.6 C° i respiratorna frekvencija 14/m. U neurološkim ispitivanjima bila je pozorna, orijentirana i suradljiva. Pupile su bile izohorne, refleksi na svjetlost bili su +/+ i pokreti oka normalni. Nistagmus nije bio prisutan. Oftalmološka ispitivanja nisu pokazivala znakove abnormalnosti. Nije imala asimetrije lica. Kranijalni živci bili su intaktni i sva su ostala neurološka ispitivanja pokazivala normalne rezultate. Na elektrokardiogramu nije bilo nikakve patologije. Laboratorijska ispitivanja nisu pokazala patološka stanja osim lagano povećanih leukocita. Radiografija pluća bila je normalna.

CT mozga pokazao je usporavanje i trombozu u desnom transverzalnom sinusu. Sinusna venska tromboza dijagnosticirana je pomoću magnetske rezonancije (MRI) i MR venografije. Uvedena je infuzija heparina. 12h nakon hospitalizacije, pacijentica je imala generalizirane toničko-kloničke napadaje i primjenjen je diazepam. Kasnije se započelo i sa antiepileptičkom terapijom. Tijekom praćenja bolesnice, ukinut je heparin i započeta je terapija varfarinom. Nakon dodatnih testiranja pacijentica je otpuštena i predloženo je daljnje praćenje u neurološkoj poliklinici.

Zaključak: Cerebralna venska tromboza ima velik morbiditet i mortalitet ako nije na vrijeme dijagnosticirana i liječena na ispravan način. Zbog toga, osobito za mlade žene koje se javljaju u centre obiteljske medicine s netipičnom i konstatnom glavoboljom, potrebno je proučiti detaljnu anamnezu za diferencijalnu dijagnozu cerebralne venske tromboze (SVT). Liječnici obiteljske medicine trebaju postaviti ispravnu dijagnozu i uputiti pacijenta neurologu na vrijeme. Osim toga, liječnici obiteljske medicine moraju imati znanje o antitrombolitičkoj terapiji i biti sposobni liječiti svog pacijenta kod kuće.

Nazlı Soysal, Umut Gök Balcı, Yaşar Zorlu, Kurtuluş Öngel