x
x

Darivatelji bubrega imaju veći rizik za razvoj bubrežne bolesti

  David Čičić, dr. med.

  25.03.2014.

Novo istraživanje objavljeno u časopisu JAMA tvrdi da darivatelji bubrega imaju povećen rizik za razvoj terminalne faze bubrežne bolesti nakon presađivanja, u usporedbi sa zdravim osobama koje nisu darivatelji bubrega.

Darivatelji bubrega imaju veći rizik za razvoj bubrežne bolesti
Analizom je 15 godina nakon presađivanja u darivatelja bubrega opažena kumulativna incidencija terminalne faze bubrežne bolesti 30,8 na 10 000 darivatelja, u usporedbi s 3,9 na 10 000 zdravih kontrola koje nisu darivatelji bubrega. Procijenjeni životni rizik za razvoj terminalne faze bubrežne bolesti iznosio je 90 na 10 000 darivatelja, te 14 na 10 000 zdravih kontrola. Međutim, autori naglašavaju da je životni rizik razvoja terminalne faze bubrežne bolesti kod darivatelja značajno manji nego u općoj populaciji, gdje iznosi 326 na 10 000. Za potrebe istraživanja, autori su usporedili incidenciju terminalne faze bubrežne bolesti u 96 217 živih darivatelja i 20 024 zdrave kontrole iz studije Third National Health and Nutrition Examination Survey (NHANES III). Presađivanje bubrega sa živog darivatelja je kratkoročno i dugoročno uspješnije u odnosu na presađivanje bubrega s mrtvog darivatelja. Živi darivatelj mora biti zdrava osoba s potpuno urednom bubrežnom funkcijom, a vrijeme čekanja do usađivanja bubrega (vrijeme hladne ishemije) svedeno je na najmanju mjeru. Mrtvi darivatelj je često osoba starije životne dobi, koja je bolovala od neke bolesti koja oštećuje građu i funkciju bubrega (npr. povišeni krvni tlak), a vrijeme čekanja (transporta) bubrega do usađivanja može biti i dulje od 48 sati. Istraživanja su pokazala da je dugoročni rizik po zdravlje pravilno odabranog živog darivatelja bubrega minimalan.