x
x

U Hrvatskoj se povećao ukupan broj stogodišnjaka

  prim. dr. sc. Spomenka Tomek Roksandić

  19.03.2014.

Prema povijesnim zpisima, najstarija Hrvatica doživjela je 115 godina, što bi mogao biti brend hrvatskog zdravstvenog turizma za starije europske građane.

U Hrvatskoj se povećao ukupan broj stogodišnjaka
Obećavajući podatak jest da se ukupan broj stogodišnjaka povećao u deset godina za čak 51,21%, od čega 34,15% žena i 49,23% muškaraca.

Jela Ljubičić, rođena 1714.godine u Aržano zapadno od rijeke Cetine, umrla je 8.3.1829. godine, te time oborila rekord jedne stogodišnjakinje koja je živjela 115 godina na prostorima lijepe naše.

U Hrvatskoj broj stogodišnjaka, dugovječnih osoba starijih od 95 do 106 godina, 2011. popisne godine iznosio je 2201, odnosno, 1719 žena i 482 muške osobe. U popisnoj 2001. godini, broj dugovječnih osoba, iznosio je 1455, od kojih 1132 žene i 323 muške osobe, time da je zadnji stogodišnjak bio u 106. godini života popisne 2011.godine. Obećavajući podatak jest da se ukupan broj stogodišnjaka povećao u deset godina za čak 51,21%, od čega 34,15% žena i 49,23% muškaraca. U Centru za gerontologiju Zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“, u okviru redovita četiri područja gerontološkojavnozdravstvene djelatnosti, takva gerontološka analiza, između ostalih, od iznimnog je značenja o vrednovanju zaštite zdravlja cjelokupne populacije.

Europski i hrvatski gerontolozi i futurolozi smatraju kako je za 21. stoljeće najveće dostignuće upravo starenje stanovništva. To je aktualno vrijeme za svjetsko gospodarstvo, kada je veliki udio starijih ljudi očuvane funkcionalne sposobnosti i to ne samo u ranijoj starosti od 65 do 74 godine, već i u srednjoj od 75 do 84 godine, ali i dubokoj starosti od 85 i više godina.  Istovremeno to ukazuje na imperativni razvoj zaštite zdravlja starijih osoba i to prvenstveno razvijanjem Programa preventivnih zdravstvenih mjera, primarne, sekundarne i tercijarne prevencije za starije, a koji se velikim udjelom na primarnoj razini provode i putem Programa mjera zdravstvenog turizma za starije osobe, kako iz Hrvatske tako i iz Europe. Time realizacija preventivnih zdravstvenih mjera za europsku i hrvatsku populaciju starijih ljudi i u okviru djelatnosti zdravstvenog turizma u Hrvatskoj postaje sve aktualnija reformskom provedbom kategorizacije specijalnih  rehabilitacijskih bolnica i Lječilišta u Hrvatskoj. Vjerojatno će uslijediti i izradba Zakona o zdravstvenom  turizmu, gdje je nužno utvrđivanje i praćenje procjene  funkcionalne sposobnosti starijih turista u odnosu na dobnu strukturu te izradba i primjena Programa aktivnog zdravog starenja. To osobito uključuje primjenu Programa zdravstvenog turizma za starije. Nužna je i evaluaciju provedbe tog Programa geroprofilaktičnih mjera primjene aktivnog, zdravog starenja, kako za hrvatske starije turiste tako i za europske, a što će implikacijski utjecati i na razvoj hrvatskog gospodarstva.

VEZANI SADRŽAJ > <