Cilj Ustanoviti stopu mortaliteta stranih državljana u Hrvatskoj.

Postupci Podaci za razdoblje 2001.-2010. prikupljeni su na Odjelima za sudsku medicinu u Splitu i Rijeci, autopsijskim centrima dviju županija koje zajedno primaju 35% ukupnog broja stranih posjetitelja, i od Državnog zavoda za statistiku. Izračunali smo stopu mortaliteta (broj smrti pripadnika svake nacionalnosti po 100,000 ulazaka stranih državljana) i standardizirani omjer mortaliteta (omjer između primijećenog i očekivanog broja smrti.

Rezultati Broj smrti stranih državljana bio je 447 (325 muškaraca, 72,7%, stopa mortaliteta 0,0015%). Ukupno 207 smrti (46,3%) imalo je prirodan uzrok, češće među starijim osobama, a 240 smrti (53,7%) bilo je uzrokovano ozljedama, češće među mladima, i uglavnom su izazvane utapanjem ili prometnom nesrećom (22,2% odnosno 18,6% svih smrti). Najčešće žrtve bili su Nijemci, Austrijanci, Česi, i Talijani, s 115 (25.7%), 59 (13.2%), 58 (13.0%), odnosno 52 smrti (11,6%). Nije bilo značajnih razlika u stopi mortaliteta po nacionalnosti (P<0,05). Standardizirani omjer mortaliteta bio je najniži kod mađarskih i čeških državljana (0,17) a najviši kod državljana SAD-a (0,35).

Zaključak Hrvatska ima nisku stopu mortaliteta stranih državljana i može se smatrati sigurnim turističkim odredištem.

Kristijan Bečić, Darija Jandrić Bečić, Morana Čengija, Goran Ćurić, Antonio Alujević, Marija Definis- Gojanović