Procjenjuje se da je 143 000 smrti godišnje uzrokovano otrovanjem olovom, a olovna je boja glavni izvor zagađenja.

Otrovanje olovom imavrlo loše posljedice za zdravlje, naročito u djece kod koje se olovo smatra odgovornim za 600 000 novih slučajeva intelektualnih poteškoća godišnje. 99% djece koja su izložena visokim koncentracijama olova živi u nerazvijenim i srednje razvijenim zemljama. SZO poziva te zemlje da ojačaju akcije za eliminaciju olovnih boja.

Olovna je boja glavni izvor otrovanja u djece, a prisutna je u domu, na igračkama, pokućstvu. Problem nastaje kada se boja istroši te se počne guliti. Tada se stvara olovna prašina koju djeca udišu. Igračke premazane olovnim bojama djeca često stavljaju u usta jer ima sladak okus te je to još jedan način unošenja olova u organizam.

Izloženost olovnim bojama može se potpuno zaustaviti mjerama zabrane proizvodnje i upotrebe dekorativnih boja s olovom te informiranjem javnosti o štetnostima istih. 30 zemalja koje su uvele te mjere unazad deset godina, još uvijek nisu do kraja iskorijenile taj problem. Cilj SZO je da do 2015. godine preostalih 70 zemalja pokrene akciju eliminacije olovnih boja.

Pri izloženosti niskim koncentracijama olova koje su se ranije smatrale bezopasnima, nastaju multiorganska oštećenja. Osobit je utjecaj na razvoj mozga u djece koji rezultira nižim IQ, promjenama u ponašanju (antisocijalno ponašanje, deficit pažnje). Vjeruje se da su ovi učinci ireverzibilni. Odrasli su pod povećanim rizikom od bubrežnih bolesti i hipertenzije. Pri izloženosti visokim koncentracijama olova, ono oštećuje središnji živčani sustav uzrokujući konvulzije, komu pa i smrt.

Važno je izbjegavati korištenje olovnih boja te naći sigurniju alternativu kako bi se spriječilo otrovanje najugroženijih, a to su djeca.