x
x

Dijeta za prevenciju Alzheimerove bolesti

  Maja Grgec, dr. med.

  09.08.2013.

Agencija za preventivnu medicinu Physicians Committee for Responsible Medicine (PCRM) razvila je nove prehrambene smjernice za prevenciju Alzheimerove bolesti.

Dijeta za prevenciju Alzheimerove bolesti
Voće, povrće i cjelovite žitarice bogate su folatima i vitaminom B6 koji imaju protektivni učinak na mozak.

Prehrambene smjernice za prevenciju Alzheimerove bolesti slične su onima za prevenciju srčanih bolesti i naglašavaju izbjegavanje zasićenih i trans masti. Temelje se na što većoj konzumaciji voća i povrća uz dodatak hrane bogate vitaminima E i B. Kombinacija takve prehrane uz redovitu tjelovježbu i izbjegavanje suvišnih metala kao što su željezo i bakar iz multivitaminskih pripravaka može maksimizirati protektivni učinak na mozak.

Istaknuto je sljedećih sedam pravila takve dijete:

1. Minimalan unos zasićenih i trans masti

2. Prehrana se treba dominanto bazirati na unosu povrća, voća i cjelovitih žitarica

3. Uzimanje 30 g orašastih plodova ili sjemenki dnevno kao izvor vitamin a E

4. Hrana obogaćena vitaminom B 12 ili suplementi vitamina B12 trebali bi se uzimati na svakodnevnoj bazi. Potrebna razina vitamina B12 za odrasle iznosi 2.4 μg/dan

5. Izbjegavanje multivitaminskih pripravaka koji sadrže željezo ili bakar. Uzimanje suplemenata željeza samo po preporuci liječnika.

6. Izbjegavanje unosa tvari koje sadrže aluminij kao što su antacidi i prašak za pecivo

7. Izvođenje aerobne tjelesne aktivnost u trajanju 40 minuta 3 puta tjedno

Dr. Bernard, glavni autor obrazložio je donošenje smjernica rezultatima dosad provedenih istraživanja. Postoje studije čiji rezultati podupiru primjene ovakve dijete u prevenciji Alzheimerove bolesti. Tako su u Američkoj studiji The Chicago Health and Aging Project osobe koje su konzumirale povećanu količinu zasićenih masti (25 g na dan) imale 2-3 puta veći rizik razvoja Alzheimerove bolesti od pojedinaca koji su uzimali upola manju količinu.

U velikoj studiji Kaiser Permanente-a osobe s razinama kolesterola većima od 250 mg/dl (6,4 mmol/l) imali su 50 % veći rizik Alzheimerove bolesti od onih kojima je razina kolesterola bila manja od 200 mg/dl (5,1 mmol/l). Također, hrana bogata mastima povećava rizik za pretilost i dijabetes tip 2 koji su povezani s povišenim rizikom za Alzheimerovu bolest.

Voće, povrće i cjelovite žitarice bogate su folatima i vitaminom B6 koji imaju protektivni učinak na mozak. Poznata je povezanost između viška metala kao što su željezo, bakar i aluminij s Alzheimerovom demencijom. Nekoliko studija pokazalo je i povezanost između tjelovježbe i smanjenog rizika za Alzheimerovu bolest.