x
x

Ulaskom u EU mogli bismo ostati bez 350 liječnika

  21.06.2013.

Očekujemo da će 300 do 350 naših liječnika i 700 do 750 medicinskih sestara nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju otići u inozemstvo. Ali iskustvo pokazuje da se njih 50 posto u roku od godine dana ponovno vraća u svoju zemlju, istaknuo je ministar zdravlja Rajko Ostojić na tečaju "Mediji i zdravlje" koji je nedavno održan u Grožnjanu na temu zdravstveni sustavi u Europskoj uniji.

Ulaskom u EU mogli bismo ostati bez 350 liječnika
Hrvatska liječnička komora od 2005. godine upozorava na starenje liječničke populacije i nedostatak liječnika, posebice specijalista u Hrvatskoj.

Predsjednik Hrvatske liječničke komore (HLK) Hrvoje Minigo ustvrdio je da odlaskom naših liječnika te zemlje dobivaju gotove kadrove koje je školovala Hrvatska. "Komora od 2005. godine upozorava na starenje liječničke populacije i nedostatak liječnika, posebice specijalista u Hrvatskoj. Prema isustvima drugih zemalja, nakon ulaska Hrvatske u EU može se očekivati odlazak naših liječnika na rad u zemlje europskog ekonomskog područja i to posebice mlađih specijalista, dobro obrazovanih i onih koji su harmonizirali svoje specijalizacije, koji su završili studije čiji je kurikulum usklađen sa zahtjevima EU", istaknuo je Minigo. 

Pitanje položaja

Postoji i povećano zanimanje liječnika iz trećih zemalja za dolazak u Hrvatsku, prevenstveno iz zemalja bivše Jugoslavije jer nema jezične barijere, a spremni su raditi i u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. To je važno znati jer govorimo o konkurenciji koja je spremna raditi i za manja primanja što znači da se može smanjivati cijena rada doktora što nikako ne bi htjeli dozvoliti", naglasio je Minigo.

No, dodao je, s obzirom da su uvjeti rada i materijalni položaj liječnika u Hrvatskoj bolji nego što su to bili u nekim zemljama koje su 2004. godine ušle u EU, može se očekivati odlazak manjeg broja naših liječnika nego što je to bio primjer u Poljskoj. No, s druge strane, rekao je Minigo, postoje najave dolaska liječnika iz zemalja EU i europskog ekonomskog područja na rad u Hrvatsku i to iz Poljske, Češke i Slovačke jer smo vrlo atraktivna zemlja, posebice kada govorimo o zdravstvenom turizmu i o radu u privatnim zdravstvenim ustanovama. "Postoji i povećano zanimanje liječnika iz trećih zemalja za dolazak u Hrvatsku, prevenstveno iz zemalja bivše Jugoslavije jer nema jezične barijere, a spremni su raditi i u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. To je važno znati jer govorimo o konkurenciji koja je spremna raditi i za manja primanja što znači da se može smanjivati cijena rada doktora što nikako ne bi htjeli dozvoliti", naglasio je Minigo. Podsjetio je kako je 2005. godine Britanska liječnika komora organizirala konferenciju na kojoj je usvojeno nekoliko zaključaka, a među ostalim je rečeno da sve zemlje moraju postići samodostatnost u radnoj snazi na području zdravstva bez stvaranja neželjenih posljedica za druge države. 

Poboljšanje edukacije

Medicinska sestra dobiva novu ulogu u Europi, ona je ta koja će biti 24 sata uz bolesnika, koja mora znati procijeniti i uočiti sve ono što je potrebno jer liječnika neće biti.

Razvijene zemlje, dodao je Minigo, moraju pomoći zemljama u razvoju da prošire kapacitete za izobrazbu i zadrže medicinske sestre i liječnike kako bi zadržali samodostatnost. Predsjednica Hrvatske komore medicinskih sestara Dragic Šimunec istaknula je da su medicinske sestre vrlo važan segment zdravstvene zaštite, ali i da se ulaskom u EU mora poboljašati njihova edukaciju, smatra Dragica Šimunec."Posebna se pozornost treba posvetiti reviziji kvalifikacija nastavnika zdravstvene njege u našim strukovnim školama. Oni moraju biti kompetentni da bi mogli medicinske sestre učiti novim znanjima, moraju biti informirani, informatički potkovani i moraju se trajno usavršavati što sad nije slučaj. Kada iz Osječke škole izađe medicinska sestra, možeš je odmah bilo gdje staviti da radi, ali ima i škola iz kojih neće izaći takva sestra. Premala smo zemlja da imamo Osječku, Zagrebačku, Splitsku ili neku drugu školu odnosno završna znanja i kompetencije sestara iz svih škola moraju biti jednaka. Odnosno sestra koja dobije našu licencu ima jednaku odgovornost i u Zagrebu i u Sisku i u Novoj Gradišci jer su pacijenti koji leže u tim bolnicama jendako vrijedni, plaćaju jednako velik doprinos i imaju pravo na jednaku kvalitetu zdravstvene zaštite", rekla je Šimunec dodajući da su sestre ugrožena profesija u Hrvatskoj po pitanju svog obrazovanja.

 

Šimunec je podsjetila da u Europi ima 500 milijuna stanovnika od čega je pet milijuna medicinskih sestara u koje se ubraja i 34.000 medicinskih sestara upisanih u registar Hrvatske komore medicinskih sestara. "No, količina znanja nakon završenog pripravničkog staža jednostavno nije dovoljna. Nismo zadovoljni sa kompetencijama, znanjima i vještima s kojima naše sestre izlaze iz srednjoškolskog obrazovanja i ulaze u praksu. Najveći nedostatak je u stjecanju kliničkih vještina, a to se od njih očekuje da znaju. Moje je osobno mišljenje da medicinska sestra dobiva novu ulogu u Europi, ona je ta koja će biti 24 sata uz bolesnika, koja mora znati procijeniti i uočiti sve ono što je potrebno jer liječnika neće biti. U Dublinu sam posjetila veliku bolnicu Sestara milosrdnica koja uglavnom zapošljava specijalizante, ima određeni broj ljudi koji vode službu, a liječnici većinom imaju svoje privatne poliklinike i dolaze po pozivu. Moja kolegica je slomila ruku i po dolasku u bolnicu zaprimila ju je sestra koja je obavila i fizikalni prgled i odvela je na snimanje. I to je jedna potpuno druga priča, doktora uopće nismo vidjele", kazala je Šimunec.

Manjak liječnika

Dob zdravstvenih radnika

Prosječna dob svih zdravstvenih radnika u zdravstvu 2012. godine iznosila je 49,5 godina što je u odnosu na 1995. godinu povećanje za 5,9 god.

Broj liječnika u dobi između 25 i 29 godina je manji od broja liječnika u dobnoj skupini od 55 do 59 god.

Nedostatak timova (ožujak 2013.)

opća/obiteljska medicina - 124 tima

pedijatrija - 50 timova

ginekologija - 53 tima

Nezaposleni liječnici (travanj 2013.)

ukupan broj - 315

od toga 65 sa položenim stručnim ispitom

OGLASI
Upućujemo zdravstvene radnike na posljednji cjelokupni sažetak opisa svojstava lijeka na PLIVAmed.net-u.
BisolexIbuxin RapidMaxirino
OGLAS
Upućujemo zdravstvene radnike na posljednji cjelokupni sažetak opisa svojstava lijeka na PLIVAmed.net-u.
Gastal
VIDEO GALERIJA
ONLINE TEČAJ

Pristupite online
testiranju: