x
x

Lijek ne treba gledati samo kao trošak već kao investiciju

  Andreja Šantek, Poslovni dnevnik

  31.05.2013.

Sanacija dugova hrvatskih bolnica vrijedna 5 milijardi kuna, prema najavama ministra financija Slavka Linića, trebala bi uskoro krenuti.

Lijek ne treba gledati samo kao trošak već kao investiciju
Dugovi se gomilaju i zbog smanjenja proračuna, to je posebno važno u kontekstu potrošnje lijekova jer se proračun za lijekove smanjivao daleko više nego ukupni proračun.

U tom smislu veledrogerije već sklapaju ugovore o cesijama, no problem je što se ugovori sklapaju za potraživanja nastala do 31. prosinca 2012. godine pa se postavlja pitanje što će biti s novim dugovima koji su nastali nakon 1. siječnja ove godine i već su dosegli 500 milijuna kuna. No, u veledrogerijama se nadaju da će dugovi biti podmireni do 30. lipnja.O problemu dugova raspravljalo se i prošloga tjedna na drugoj konferenciji u zdravstvu u organizaciji Infoarena grupe na kojoj je, među ostalim, rečeno da je jedan od razloga gomilanja dugova i smanjenje zdravstvenog proračuna. Posebno je to važno u kontekstu potrošnje lijekova jer se proračun za lijekove smanjivao daleko više nego što se smanjivao ukupni zdravstveni proračun.

Lijek nije samo trošak

Na dostupnost lijekova i unapređenje zdravlja građana zasigurno mogu utjecati i domaći proizvođači lijekova koji prema ostvarenim poslovnim rezultatima, povećanju broja zaposlenih, izvoznim potencijalima te ulaganjima u istraživanje i razvoj predstavljaju okosnicu razvoja hrvatskog gospodarstva.

"Lijekove ne treba gledati samo kao trošak već i kao investiciju", naglasio je Sani Pogorilić, izvršni direktor Hrvatske udruge inovativnih proizvođača lijekova (CARPC). Stoga je važno, dodao je, omogućiti brzu i ravnopravnu dostupnost novih inovativnih lijekova budući da je to ekonomski, medicinski i etički opravdano. S druge strane, naglašava Pogorilić, realnost u Hrvatskoj je drukčija od one europske jer inovacija u Hrvatsku kasni dvije do šet godina odnosno za to su vrijeme bolesnicima nedostupni vrijedni lijekovi. A to je važno, naglasio je Pogorilić, zbog toga jer je primjena inovativnih tehnologija, lijekova i medicinskih proizvoda direktno povezana s poboljšanjem zdravstvenih ishoda i produljenjem životnog vijeka ljudi, te posljedično s povećanjem radne sposobnosti i produktivnosti stanovništva te ekonomskim rastom. Situaciju dobro ilustrira činjenica da se u Hrvatskoj uočava visoka stopa loših ishoda kod kardiovaskularnih bolesti i karcinoma (porast učestalosti i smrtnosti) te po Euro Health Indexu za 2012. godinu Hrvatska zauzima predzadnje mjesto u EU. Na dostupnost lijekova i unapređenje zdravlja građana zasigurno mogu utjecati i domaći proizvođači lijekova koji prema ostvarenim poslovnim rezultatima, povećanju broja zaposlenih, izvoznim potencijalima te ulaganjima u istraživanje i razvoj predstavljaju okosnicu razvoja hrvatskog gospodarstva. Milka Kosanović, direktorica Udruge proizvođača lijekova u HUP-u, apelirala na kreatore gospodarske i zdravstvene politike da prihvate domaće proizvođače lijekova kao partnere sustava koji doprinose održivosti sustava, osiguravaju sigurnost i dostupnost lijekova te da ne uvode novi parafiskalni namet (uz 542 postojeća) u formi bankovnih garancija za etičko poslovanje na tržištu.

Žive od izvoza

"Domaća industrija potražuje od sustava oko milijardu kuna nenaplaćenih potraživanja starijih od 60 dana te nesrazmjerno svojem tržišnom udjelu koji je manji od 30 posto participira u uštedama na cijenama lijekova u iznosu od 130 milijuna kuna što je čak 52 posto ukupnih ušteda", naglasila je Kosanović.

"Naša uloga je i da pomognemo sustavu. Uz to, generički lijekovi mogu pružiti istu kvalitetu i učinkovitost uz znatno manji trošak za sustav", kazala je Kosanović. Komentirajući trenutnu situaciju na području lijekova, Kosanović je napomenula da je nemoguća situacija u kojoj se istovremeno vrši pritisak na generičku industriju i očekuje lokalno ili nacionalno zapošljavanje ljudi. Kosanović je naglasila da domaća industrija preživljava zahvaljujući izvozu koji je u 2012. iznosio 3,218 milijaerdi kuna i činio 75 posto ukupne proizvodnje. "Domaća industrija potražuje od sustava oko milijardu kuna nenaplaćenih potraživanja starijih od 60 dana te nesrazmjerno svojem tržišnom udjelu koji je manji od 30 posto participira u uštedama na cijenama lijekova u iznosu od 130 milijuna kuna što je čak 52 posto ukupnih ušteda", naglasila je Kosanović. U raspravi je rečeno i da današnji zdravstveni sustavi bez obzira na model organizacije i financiranja nisu dovoljno efikasni i moguće ih je dijelom optimizirati efikasnijim ulaganjem postojećeg novca. Puno se očekuje od masterplana bolnica koji je u izradi, međutim, nisu jasno definirani rokovi i očekivanja od tako velikog projekta te njihovi ukupni učinci u odnosu na ishode liječenja.

Cijeli članak dostupan je na stranicama Poslovnog dnevnika

OGLASI
MaxirinoAndol PROMaxflu
OGLAS
Gastal
ONLINE TEČAJ

Pristupite online
testiranju: