x
x

Javnozdravstveni značaj arterijske hipertenzije

  21.04.2013.

Javnozdravstveni značaj arterijske hipertenzije naglašava njena visoka prevalencija, procjene njezina porasta u budućnosti te činjenica da je jedan od najvažnijih preventabilnih uzroka prijevremenog umiranja. Pored neupitnog genetskog utjecaja, danas je posve jasno da je arterijska hipertenzija u znatnoj mjeri posljedica životnog stila, da se razvija tijekom cijelog života te da je značajno određena okolišnim determinantama

Javnozdravstveni značaj arterijske hipertenzije
Istraživanja pokazuju da je arterijska hipertenzija loše kontrolirana u stanovništvu. I dalje je malen broj onih koji znaju za svoj u hipertenziju, od njih se malen broj liječi, a od onih koji se liječe malo ih postiže dovoljno dobru kontrolu krvnog tlaka.

Danas su poznati tzv. hipertenzinogeni čimbenici koji su povezani s povišenim arterijskim krvnim tlakom. Među njima se navode debljina, rezistencija na inzulin, visok unos alkohola, visoki unos soli (u osoba osjetljivih na sol), dob, sedentarni stil života, stres, nizak unos kalija, nizak unos kalcija i dislipidemija. Poznat je aditivan efekt koji ima istovremen prisutnost više različitih čimbenika (primjerice debljina i unos alkohola).

Procijenjena prevalencija arterijske hipertenzije svjetskog stanovništva starijeg od 20 godina, u 2000. godini bila je 26,4% (1 milijarda stanovnika). Projekcije za 2025. godinu predviđaju porast prevalencije hipertenzije na 29,2% svjetskog stanovništva (1,56 milijardi), a porast se predviđa i u stanovništva muškog i ženskog spola.

Istraživanjem provedenim na podacima Hrvatske zdravstvene ankete iz 2008 utvrđena na petogodišnja kumulativna incidencija arterijske hipertenzije muškaraca kohorte bila je 36,9%[32,1-41,6], a žena 33,0%[30,1-36,0], a prosječna godišnja incidencija za muškarce bila je 7,4%, a za žene 6,6% (27 ).

Iako je AH povezana s preventabilbim rizičnim čimbenicima i postoje u činkoviti lijekovi za njezino liječenje, istraživanja pokazuju da je AH loše kontrolirana u stanovništvu. I dalje je malen broj onih koji znaju za svoj u AH, od njih se malen broj liječi, a od onih koji se liječe malo ih postiže dovoljno dobru kontrolu krvnog tlaka.

 Marijan Erceg, Josipa Kern, Silvije Vuletić

VEZANI SADRŽAJ > <