x
x

Smanjenje listi čekanja u bolnicama

  04.01.2013.

U provedbi Akcijskog plana smanjenja listi čekanja u bolnicama, Ministarstvo zdravlja i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje uspješno su završili na kraju 2012. godine informatičko povezivanje bolničkog sustava te nizom mjera znatno smanjili čekanja na operativne zahvate i dijagnostičke postupke.

Smanjenje listi čekanja u bolnicama
Formirane su javno dostupne eListe čekanja u bolnicama i započeo proces eNaručivanja iz ordinacija obiteljske medicine. Pacijentima će to, uz manje dana čekanja, pojednostaviti naručivanje i omogućiti izbor bolnice prema lokaciji koja im najviše odgovara.

Ministar zdravlja prof. Rajko Ostojić rekao je na današnjoj konferenciji za novinare u Ministarstvu zdravlja da će uvođenjem eNaručivanja uštede na godišnjoj razini iznositi oko 21,5 milijuna kuna. "Ako pretpostavimo prosječnu satnicu od 32 kune po satu netto, time smo uštedjeli 1.792 kuna mjesečno, što je na godišnjoj razini ušteda od 21,5 milijuna kuna", kazao je ministar zdravlja te pojasnio kako će pacijenti, umjesto da gube vrijeme na odlazak u bolnice i čekanje na prijavu te povratak kući, raditi svoje uobičajene poslove.

Formirane su javno dostupne eListe čekanja u bolnicama i započeo proces eNaručivanja iz ordinacija obiteljske medicine. Pacijentima će to, uz manje dana čekanja, pojednostaviti naručivanje i omogućiti izbor bolnice prema lokaciji koja im najviše odgovara.

Smanjenje listi čekanja jedan je od prioritetnih ciljeva Ministarstva zdravlja kojim se željelo dokinuti kaotično stanje zatečeno prije godinu dana i zdravstvene usluge svesti u medicinski prihvatljive rokove za prvi pregled specijaliste, za dijagnostički i terapijski postupak, operativni zahvat te kontrolni specijalistički pregled.

S obzirom da je završena informatizacija bolnica, Ministarstvo zdravlja donijet će Pravilnik koji uređuje način osiguranja medicinski prihvatljivog vremena čekanja, postupak naručivanja, prioritetne kriterije za uvrštavanje na listu te način vođenja listi čekanja.

Kraćem čekanju pacijenata značajno su pridonijeli aktivno upravljanje bolnicama kroz veću odgovornost bolničkog menadžmenta, nabavka medicinskog materijala i deficitarnih medicinskih uređaja.

Ministarstvo zdravlja u 2012. godini nabavilo je veliki broj najsuvremenijih medicinskih uređaja poput PET/CT-a i Neuro bi-plana za KBC Zagreb. Kupljeni su linearni akcelerator za KB Sestre milosrdnice, SPECT/CT uređaj za KBC Rijeku te RTG uređaj za ECRP za KB Dubravu. Zdravstvene ustanove dobile su i veliki broj ultrazvučnih uređaja - 19 za abdomen, krvne žile i površine organa, 13 za ehokardiologiju, 10 UZV uređaja za ginekologiju i opstetriciju, 5 za pregled dojki te 3 endoskopska i abdominalna UZV-a.

U dijagnostiku je uključeno i sedam CT simulatora, koji su ranije bili potpuno neiskorišteni, što je značajno pridonijelo smanjenju listi čekanja na tu pretragu.

Što pokazuju analize u kliničkim bolnicama?

Kako u pojedinim slučajevima do povećanja listi dolazi zbog nedovoljnog broja medicinskog kadra, Ministarstvo zdravlja je, unatoč financijskoj krizi, u 2012. odobrilo 588 bolničkih specijalizacija, 34 specijalizacija za poliklinike, 154 specijalizacije za domove zdravlja i hitnu pomoć te 33 za zavode za javno zdravstvo.

Redovito praćenje kretanja listi čekanja u deset kliničkih bolnica pokazuje kako su one uvelike smanjene na brojne operacije i pretrage.

Čekanje napretragu CT-om u KBC Zagreb tako je u odnosu na lipanj kada se čekalo 30 dana, u studenome smanjeno na 8 dana ili za 71 posto. U KB Dubrava se sa 95 dana u lipnju u studenome lista za CT smanjila na 35 dana ili 63 posto. Za 60 posto lista čekanja na CT se smanjila u KBC Osijek (sa 60 na 20 dana), a u KBC Split za 46 posto (sa 85 46 dana).

Pacijenti su na MR u KBC Zagreb u lipnju čekali prosječno 181 dan, a u studenome 110 dana, što je listu čekanja smanjilo za 34 posto, a u KBC-u Osijek za 30 posto, jer se umjesto 136 dana u lipnju čeka 95 dana.

Za UZV srca u KB Merkuru lista je smanjena za 74 posto, pa se danas čeka 18 dana dok se u lipnju čekalo 70. U KB Dubrava se u lipnju čekalo 274 dana a studenome 92 dana što je za 66 posto manje. Za 58 posto lista čekanja je manja u KBC Sestre milosrdnice, pa se u studenom čekalo 75 dana a u lipnju 180 dana.

I čekanje na UZV dojke je skraćeno - u KBC-u Zagreb za 68 posto, sa 47 dana u lipnju na 26 u studenome, a u KBC Osijek za 55 posto, sa 90 na 40 dana u istom razdoblju.

Na UZV karotida u KBC Sestre milosrdnice čeka se 30 dana za razliku od lipnja kada se čekalo 90 dana, pa smanjenje iznosi 67 posto. U KBC Rijeka se u lipnju čekalo 91 dan, a u studenome 44 dana što je kraće za 52 posto. U KBC Split lista je pak smanjena za 24 posto, s 136 na 103 dana.

Lista čekanja na ugradnju proteze kuka u KB Lovran smanjena je za 38 posto i čeka se umjesto 210 dana u lipnju 130 dana u studenome, dok je u KBC Osijek smanjena za 35 posto, sa 410 na 330 dana.

Analiza podataka za sve bolnice pokazuje da je prosječno čekanje na prvi pregled psihijatra u rujnu iznosilo 119 dana, a u prosincu 27.

Na prvi pregled oftalmologa u rujnu se čekalo 123 dana a u prosincu 87, a na prvi pregled neurologa u rujnu 111 dana, a u prosincu 39 dana.

Do zastoja u smanjenju dugih listi čekanja najčešće dolazi zbog starih medicinskih uređaja koji se često kvare.

Tako se primjerice u KBC Osijek lista čekanja na koronarografiju zbog kvara uređaja povećala sa 30 dana u rujnu na 80 u studenom, a u KBC Split sa 145 dana u rujnu na 182 dana u studenome, pa je Ministarstvo zdravlja započelo postupak nabavke tih uređaja u obje bolnice.

Slična situacija je i u KBC Sestre milosrdnice gdje je zbog starih uređaja došlo do povećanja listi čekanja na MR,UZV abdomen i UZV dojke.

Kako u pojedinim slučajevima do povećanja listi dolazi zbog nedovoljnog broja medicinskog kadra, Ministarstvo zdravlja je, unatoč financijskoj krizi, u 2012. odobrilo 588 bolničkih specijalizacija, 34 specijalizacija za poliklinike, 154 specijalizacije za domove zdravlja i hitnu pomoć te 33 za zavode za javno zdravstvo.

Uloga liječnika obiteljske medicine

Trenutno je u eNaručivanje uključeno 60 posto liječnika obiteljske medicine, 37 posto pedijatara, 5,5 posto ginekologa i 0,72 posto stomatologa.

Za očekivati je da će se u 2013. godini sve veći broj obiteljskih liječnika uključivati u eNaručivanje, za što će biti i dodatno stimulirani. Trenutno na prve preglede putem eNaručivanja u bolnice dolazi oko 20 posto pacijenata.

Od uvođenja eNaručivanja 1. rujna 2012., broj eNarudžbi raste iz mjeseca u mjesec, pa je sa 2.640 u rujnu u prosincu narastao na 13.957.

Trenutno je u eNaručivanje uključeno 60 posto liječnika obiteljske medicine, 37 posto pedijatara, 5,5 posto ginekologa i 0,72 posto stomatologa.

Po područnim uredima HZZO-a, najviše u Karlovcu (50 posto), Pazinu (49), Rijeci (47,5) i Gospiću (46,8), a najmanje u Dubrovniku (9 posto), Osijeku (12), Šibeniku (14,5) i Varaždinu (14,6).

Uz daljnje uključivanje liječnika obiteljske medicine u eNaručivanje, u 2013. godini će se nastaviti aktivno upravljanje bolnicama.

To znači da će, ovisno o problemima, u bolnice biti uvođen popodnevni rad, nastavljena nabavka medicinskog materijala i opreme putem objedinjene javne nabava te selektivno povećanje limita bolnica.

U planu je nabavka dodatne medicinske opreme - linearni akcelerator za KBC Zagreb (Jordanovac), 5 kardioloških CAT lab uređaja, CT uređaji za šibensku i ogulinsku bolnicu, neurološki UZV uređaji te UZV uređaji za pregled kukova dojenčadi itd.

OGLASI
Ibuxin RapidBisolexMaxirino
OGLAS
Maxflu
ONLINE TEČAJ

Pristupite online
testiranju: