x
x

Savjet pedijatra o pravilnoj prehrani smanjuje pretilost dojenčadi

  Jacinta Vuković, dr. med.
  Marijana Oremuš, dr.med.

  14.09.2012.

Rezultati randomiziranog istraživanja objavljenog u rujanskom izdanju časopisa Pediatrics pokazuju da kratke upute o pravilnoj prehrani tijekom redovitog posjeta pedijatru mogu pomoći u boljoj prehrani dojenčadi i smanjiti rizik od dječje pretilosti.

Savjet pedijatra o pravilnoj prehrani smanjuje pretilost dojenčadi

Istraživači ističu da je već do polaska u vrtić 20% djece pretilo. Samo liječenje pretilosti je teško, a o učinkovitim metodama prevencije u dječjoj primarnoj zdravstvenoj zaštiti se malo zna.

U istraživanje su uključene 292 majke i njihova dojenčad tijekom prvog redovitog posjeta pedijatru.
Prema vlastitim navodima, 62% majki je imalo indeks tjelesne mase od 28 kg/m2. Mnoge od njih navele su o učestalo konzumiranje brze hrane, preskakanje obroka i konzumiranje hrane uz gledanje televizije.

Istraživači su nasumično podijelili majke i njihovu dojenčad u tri skupine.

Kontrolna skupina je dobila upute za prehranu dojenčadi u obliku vodiča pod nazivom Bright Futures Pocket Guide (BF), koji pruža tradicionalne savjete o hranjenju, preporuča dojenje i najbolje načine uvođenja krute hrane te upozorava na hranu poput meda ili hranu koja može izazvati gušenje kod dojenčadi.

U drugoj skupini (MOMS) istraživači su savjetovanje usmjerili na prehrambene navike majke, činjenicu da djeca oponašaju prehrambene navike odraslih te na uvođenje određenih promjena u prehrambenim navikama kao što su:

• jesti 3 planirana glavna obroka, te 2 međuobroka; izbjegavati preskakanje obroka,
• jesti na za to određenom mjestu u domu,
• isključiti televiziju tijekom uzimanja obroka,
• kada je to moguće, obrocima trebaju prisustvovati svi ukućani,
• piti 2 čaše mlijeka svaki dan,
• jesti 5 obroka voća i povrća svaki dan,
• ograničiti unos brze hrane i gaziranih pića.

Treća skupina je dobila smjernice temeljene na programu Ounce of Prevention (OP) koji se fokusira na:

• količinskom ograničavanju obroka,
• pružanju savjeta o tome kako u prehranu djeteta uvesti različite vrste hrane,
• poticanju majki da dopuste djeci odluku o tome kada su sita umjesto da ih prisiljavaju da jedu „do kraja",
• savjetovanju majki da ne koriste hranu kao „nagradu".

Majke iz svih skupina su na početku i na kraju istraživanja popunile anketu o svojim i prehrambenim navikama svoje djece.

Nakon prilagodbi vezanih za specifičnosti rase, dob, BMI majke, bračno stanje, povijest dojenja i učestalost međuobroka, dvanaestomjesečno istraživanje pokazalo je da su majke u obje interventne skupine zdravije hranile svoju djecu u odnosu na majke u kontrolnoj skupini. Majke iz MOMS skupine su imale i odlične rezultate u broju obroka voća i povrća za svoju djecu iako za to nisu dobile izravne upute.

Istraživači navode kako su rezultati intervencijskih skupina ohrabrujući te kako su informacije usmjerene na promjenu prehrambenih navika majke pokazale pozitivne razlike u prijavljenim prehrambenim navikama dojenčadi.

Istraživači zaključuju da kratka specifična intervencija u uobičajenoj pedijatrijskoj praksi može pozitivno utjecati na prehranu djece te da su potrebna daljnja istraživanja kako bi se na najbolji način pristupilo prevenciji dječje pretilosti.

VEZANI SADRŽAJ > <