x
x

Prevencija depresije kod bolesnika s hepatitisom C

  Jacinta Vuković, dr. med.
  Marijana Oremuš, dr.med.

  02.09.2012.

Rezultati studije primjene escitaloprama u prevenciji depresije uzrokovane primjenom peginterferona- α2a u liječenju hepatitisa C kod bolesnika bez prethodne psihijatrijske dijagnoze objavljeni su u časopisu Annales of Internal Medicine.

Prevencija depresije kod bolesnika s hepatitisom C
Ograničenje ove studije je u činjenici da se rezultati ne mogu generalizirati na bolesnike s prethodnom psihijatrijskom bolesti.

Depresija se javlja kao glavna komplikacija terapije interferonom-α (IFN-α) tijekom liječenja kronične infekcije virusom hepatitisa C (HCV). Postavljeno je pitanje može li preventivno davanje antidepresiva escitaloprama smanjiti učestalost pojave ili težinu depresije koja se javlja nakon primjene pegiliranog IFN-α kod bolesnika zaraženih HCV-om bez prethodnih psihijatrijskih poremećaja. Na to pitanje pokušali su odgovoriti autori randomizirane, multicentrične, dvostruko slijepe, usporedne i placebo kontrolirane studije. Studija je provedena u 21 ispitivačkom centru u Njemačkoj (sveučilišne i akademske bolnice), i u periodu od kolovoza 2004. do prosinca 2008. godine. Ukupno je uključen 181 bolesnik s infekcijom HCV-om. Ispitanici su bili podijeljeni na grupu (n=90) koja je primala escitalopram, 10 mg/dan ili grupu (n=91) koja je primala placebo. Primjena escitaloprama ili placeba započela je 2 tjedna prije početka antiviralnog liječenja i trajala je tijekom 24 ili 48 tjedana za vrijeme antiviralnog liječenja. Primarni ishod bila je pojava depresije što je bilo definirano MADRS (Montgomery-Asberg Depression Rating Scale) ocjenom od 13 ili više bodova. Sekundarni ishodi bili su vrijeme do nastanka depresije; pojava težih oblika depresije definiranih prema Priručniku (Diagnostic and Statistical Manual of Mental Disorders, Fourth Edition); kvaliteta života; održan virusni odgovor; podnošljivost i neškodljivost terapije.

Rezultati su pokazali da je u escitalopramskoj grupi 32% (95% CI, 21% to 43%) razvilo ocjenu 13 i više na MADRS ocjenskoj ljestvici u usporedbi s 59% (CI, 48% to 69%) u placebo grupi (apsolutni rizik, 27 postotnih bodova [CI, 12 do 42 postotnih bodova]; P < 0.001).

Teška depresija zabilježena je kod 8% ispitanika u escitalopramskoj grupi i kod 19% u placebo grupi (razlika apsolutnog rizika, 11 postotnih bodova [CI, 5 do 15 postotnih bodova]; P = 0.031). Parametri podnošljivosti i neškodljivosti nisu se razlikovali između dvije grupe ispitanika. Održan virusni odgovor u escitalopramskoj grupi bio je zabilježen kod 56% (CI, 46% do 66%) ispitanika u usporedbi s 46% (CI, 37% do 57%) ispitanika s održanim virusnim odgovorom u placebo grupi (P = 0.21).

Ograničenje ove studije je u činjenici da se rezultati ne mogu generalizirati na bolesnike s prethodnom psihijatrijskom bolesti. Kod nekih ispitanika došlo je do povlačenja ili privremenog porasta MADRS ocjene nakon randomizacije ali prije početka primjene ispitivanog lijeka.

Autori studije zaključuju da je profilaktička primjena escitaloprama bila učinkovita u smanjenju učestalosti nastanka i težine IFN-inducirane depresije kod bolesnika zaraženih HCV-om koji prethodno nisu bolovali od psihijatrijskih bolesti.

OGLASI
MaxfluBisolexIbuxin Rapid
OGLAS
Maxflu
ONLINE TEČAJ

Pristupite online
testiranju: