x
x

Svjetski dan Parkinsonove bolesti 11. travnja

  11.04.2012.

Prema procjenama stručnjaka u Hrvatskoj od Parkinsonove bolesti boluje između 10000 i 12000 osoba, a u svijetu 2 milijuna ljudi, pri čemu broj oboljelih raste iz godine u godinu, priopćeno je iz Ministarstva zdravlja.

Svjetski dan Parkinsonove bolesti 11. travnja

Parkinsonova bolest je kronična neurodegenerativna bolest koju karakteriziraju poremećaji pokreta, a danas predstavlja treći najučestaliji neurološki poremećaj u ljudi.

Bolest se javlja kod jedan posto populacije starije od 60 godina, a učestalost raste s povećanjem starosti populacije. Nešto je češća u muškaraca.

Prema procjenama stručnjaka, u Hrvatskoj od Parkinsonove bolesti boluje između 10.000 i 12.000 osoba, a u svijetu dva milijuna ljudi, pri čemu broj oboljelih raste iz godine u godinu.

Bolest je dobila ime po engleskom liječniku Jamesu Parkinsonu koji ju je po prvi puta opisao početkom 19. stoljeća. Utvrđeno je da je bolest posljedica nedostatka neurotransmitera dopamina u dijelu mozga odgovornom za kontrolu voljnih pokreta, no uzrok bolesti i dalje je nepoznat te se pripisuje kombiniranom učinku genetskih i okolišnih faktora.

Glavni simptomi bolesti stoga su drhtanje (tremor), ukočenost mišića ruku, nogu i vrata (rigor) i usporeni pokreti (bradikinezija).

Za postavljanje dijagnoze Parkinsonove bolesti nužan je detaljan neurološki pregled i obrada, a dijagnoza se temelji na prisustvu barem 2 od 3 glavna simptoma bolesti u kliničkoj slici.

Bolest se polagano razvija, mjesecima pa i godinama, pa je važno da se otkrije što ranije kako bi se na vrijeme počela učinkovito liječiti. Liječenje je pak simptomatsko i ne zaustavlja napredovanje bolesti, a potrebno ga je prilagoditi svakom pojedinom bolesniku.

Osim uzimanja lijekova, pravilne i uravnotežene prehrana naročito je važna fizikalna terapija koja koristi u aktivaciji mišića, a ujedno poboljšava tjelesno i duševno stanje pacijenta. Neophodno je pacijenta uključivati u svakodnevne aktivnosti kako bi se i dalje osjećao kao aktivan član obitelji i društva, pa bi o njemu trebali zajednički skrbiti liječnik opće medicine, neurolog, fizijatar, fizioterapeut i radni terapeut, medicinska sestra, dijetetičar te naravno njegova obitelj. Povremeno je u zbrinjavanje pacijenta potrebno uključiti logopeda te psihologa kao potporu ne samo pacijentu već i njemu bližnjima.

OGLASI
Andol PROGastalIbuxin Rapid
OGLAS
Maxflu
ONLINE TEČAJ

Pristupite online
testiranju: