Cilj Analizirati epidemiološke podatke za pandemijsku gripu A(H1N1)v u Autonomnoj pokrajini Vojvodini, Srbija, u sezoni 2009./2010. i odrediti je li uključivanje podataka o hospitalizacijama zbog teške akutne respiratorne bolesti u sustav nadzora potpuniji pregled učinka gripe za vrijeme pandemije.  

Postupci Od rujna 2009. do siječnja 2011., Institut za javno zdravstvo Vojvodine proveo je nadzorno praćenje bolesti nalik gripi i akutnih respiratornih infekcija u svih hospitaliziranih pacijenata s teškom akutnom respiratornom bolesti i virološki nadzor populacije Vojvodine prema tehničkom dokumentu Europskog centra za sprječavanje i nadzor bolesti.

Rezultati Izbijanje pandemijske gripe u pokrajini počelo je u listopadu 2009. (44. tjedan) među učenicima koji su se vratili sa školskoga puta u Prag, Bratislavu i Beč. Najviša stopa incidencije bila je 1090 na 100 000 stanovnika u 50. tjednu. Najviše zahvaćena skupina bila su djeca u dobi od 5-14 godina. Ukupno 1591 pacijent s teškom bolešću primljen je u bolnice na području Vojvodine, sa stopom teške bolesti 2%, koja je predstavljala stopu hospitalizacije od 78,3 na 100 000 stanovnika i stopu mortaliteta od 1,6 na 100 000 stanovnika. Najčešće hospitalizirani bili su pacijenti u dobi od 15-19 godina, muški pacijenti, i pacijenti s upalom pluća (P<0,001). Najviša je stopa bila među pacijentima s akutnim respiratornim distres-sindromom (P<0,001). Brisovi nosa i grla prikupljeni su za test polimeraznom lančanom reakcijom od 315 hospitaliziranih pacijenata i 20 ne-hospitaliziranih pacijenata, i 145 (46%) odnosno 15 (75%) uzoraka bilo je pozitivno na A(H1N1)v.

Zaključak Pomni nadzor bolesti nalik gripi i teške akutne respiratorne bolesti, nakon kojih slijedi virološki nadzor, najbolja su metoda za motrenje čitavog raspona pandemije gripe (od blage od teške) u Vojvodini.

Vladimir Petrović, Zorica Šeguljev, Gorana Ćosić, Mioljub Ristić, Jasminka Nedeljković, Nataša Dragnić, Snežana Ukropina