Tsunami u Japanu, potres na Haitiju i uragan Katrina najgore su prirodne katastrofe koje su zadesile svijet u posljednjih nekoliko godina u kojima su poginule tisuće ljudi, uništena je ključna infrastruktura, a gospodarstvo potpuno zamrlo. Potpora sa svih straha svijeta dokazuje što sve ljudska vrsta može i zna. Iako je podrška međunarodne zajednice u trenutku krize pokazala moralnu odgovornost da se reagira na tuđu patnju, također je postalo očito da takvo suosjećanje ne izazivaju kronične krize, već samo one nagle, neočekivane i dramatične.

Malarija je bolest s velikom stopom smrtnosti, a godišnje uzme više od 800.000 života, uglavnom mlađe djece u Africi. Smrt koju uzrokuje malarija jednako je važan moralni problem, zbog čega su se Ujedinjeni narodi, Svjetska banka, Globalni fond, Zaklada Faith Tonyja Blaira, predsjednici afričkih država i mnogi predstavnici vlada i organizacija upustili u borbu protiv malarije. 2008. godine glavni tajnik UN-a Ban Ki-Moon najavio je da je cilj do kraja 2010. svima omogućiti jednaku skrb u liječenju malarije, s krajnjim ciljem da se do 2015. godine u potpunosti dokine smrtnost od malarije. Otad je učinjeno mnogo: spašene su tisuće života, a međunarodna je zajednica uložila dvostruko više energije i novaca da se cilj i ostvari. Kad su prije tri godine uložili preko tri milijarde dolara u borbu protiv malarije, tek je 20 posto najugroženijih Afrikanaca imalo mreže i sprejeve protiv komaraca, a danas ih je zaštićeno čak 90 posto. Napredak je ostvaren zahvaljujući predanosti svjetskih vođa, agencija i pojedinaca koji su shvatili da smanjenje rizika od malarije nije samo prilika da ostvare pozitivan pomak već i njihova odgovornost. Organizacija ALMA ili Savez afričkih vođa u borbi protiv malarije, pravo je utjelovljenje moralne obveze da se stane na kraju smrtnosti od malarije. Savez je osnovan tijekom Opće skupštine UN-a 2009. godine pod vodstvom tanzanijskog predsjednika Jakaye Kikwetea te uz podršku Afričke unije, a udruženim nastojanjima da se spriječi i zaustavi širenje malarije u Africi savez je omogućio veći utjecaj te snažnu podršku na razini pojedinih vlada. S obzirom da su jasno dali do znanja da je posve neprihvatljivo da u 21. stoljeću djeca umiru od ugriza komaraca, vođe ALME itekako su svjesni da će pozitivne rezultate ostvarene u posljednjih nekoliko godina mogu održati jedino pojačanim trudom i vodstvom.

Stoga poduzimaju sve više konkretnih akcija, kao što je izuzimanje temeljne skrbi u prevenciji i liječenju malarije od poreznih i drugih nameta koji je bezrazložno opterećuju te kupnja golemih količina potrebne opreme i lijekova kako bi se smanjili troškovi. Najveći poticaj vjerojatno će biti 'bodovna lista', na kojoj će se pratiti napredak borbe protiv malarije te bilježiti kretanje pojedinih problema prije nego što dospiju u ozbiljnu fazu, a bit će dostupna svima. Iako afrički politički vođe snose ponajveću odgovornost za zaštitu svojih građana, u borbi protiv ove teške bolesti pridružile su im se i vjerske zajednice. Zaklada Faith Tonyja Blaira provodi svjetsku kampanju Faiths Act, kojom se nastoji povećati angažman vjerskih zajednica u sprečavanju smrtnosti malarije. Kampanji su se dosad odazvali vjernici iz 106 zemalja. Iako se do preciznih podataka ne može doći, iz SZO-a kažu da vjerske zajednice u prosjeku organiziraju čak 40 posto svih zdravstvenih usluga u subsaharskoj Africi. Ovo je pravi trenutak za suosjećanje i djelovanje. Već je mnogo toga ostvareno, a došlo je vrijeme da iskoristimo dosadašnji napredak. S obzirom na to je uslijed brojnih kriza ograničen protok sredstava iz inozemstva, važno je imati na umu da je malarija 'prirodna katastrofa' koja svake sekunde svakog dana uništava brojne živote. Potrese, tsunamije i uragane ne možemo spriječiti. Malariju možemo.