Cilj Upotrijebiti podatke o epidemiji gripe AH1N1 2009 u zemljama južne polutke za predviđanje tijeka i obima epidemije gripe u zemljama jugoistočne Europe i ostalim dijelovima svijeta s umjerenom klimom.

Postupci Primijenili smo komparativni epidemiološki postupak da bismo ocijenili dostupne elektroničkke podatke o laboratorijski potvrđenim smrtima od gripe AH1N1 2009 u sezonama 2009./2010. i 2010./2011. Proučavali smo sljedeće zemlje jugoistočne Europe: Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Bugarsku, Hrvatsku, Grčku, Mađarsku, Kosovo, Makedoniju, Crnu Goru, Rumunjsku, Srbiju i Sloveniju, dok su zemlje južne polutke bile Argentina, Australija, Čile, Novi Zeland, Paragvaj, Urugvaj i Južnoafrička Republika.

Rezultati U sezoni gripe 2009./2010., zemlje južne polutke s umjerenom klimom imale su 1187 laboratorijski potvrđenih smrti od gripe AH1N1 2009 (stopa smrtnosti, 0,84/100 000; 95% raspon pouzdanosti [CI], 0,50-1,24). Zemlje jugoistočne Europe sa sličnim klimatskim uvjetima imale su 659 smrti i sličnu stopu smrtnosti (0,86/100 000, 95% CI, 0,83-1,10). U cijeloj Europi bez Zajednice neovisnih država (bivši Sovjetski Savez), bilo je 3213 smrti (0,60/100 000; 95% CI, 0,65-0,93). U 2010./2011. zemlje južne polutke imale su 94 laboratorijski potvrđene smrti (stopa smrtnosti, 0,07/100 000; 95% CI, 0,02-0,28) ili samo 7,9% od prijašnje sezone. Zemlje jugoistočne Europe su do kraja 11. epidemiološkoga tjedna 2010./2011. prijavile 489 laboratorijski potvrđenih smrti, sa stopom smrtnosti 0,64/100 000 (95% CI, 0,26-0,96) ili 74,2% od prijašnje sezone, što je značajno više nego u zemljama južne polutke (χ²₁= 609,1, P<0,001). U Europi bez Saveza neovisnih država, bilo je 1836 smrti, sa stopom smrtnosti 0,34/100 000 (χ² = 153,3, P<0,001 vs zemlje jugoistočne Europe).

Zaključak U sezoni 2009./2010., zemlje jugoistočne Europe i zemlje južne polutke imale su slične stope smrtnosti od gripe AH1N1 2009. U sezoni 2010./2011., nadmašeno je prognozirano 10-postotno povećanje ukupne smrtnosti u zemljama jugoistočne Europe u odnosu na sezonu 2009./2010., a očekivani učinak specifičnih cjepiva protiv gripe AH1N1 2009 nije postignut. Za prognozu tijeka i opsega epidemije gripe veću važnost imala je konzumacija epidemiološkog potencijala nego stupanj imunosti na cjepivo.

Mladen Smoljanović, Ankica Smoljanović, Marijana Mlikotić