x
x

Koliko košta stavljanje lijeka na listu?

  20.04.2011.

Prijedlog za stavljanje lijeka na listu farmaceutske tvrtke plaćat će HZZO-u od 1000 do 10.000 kuna, objavljano je u Poslovnom dnevniku.

Koliko košta stavljanje lijeka na listu?
Lijekovi na recept čine od 10 do 20 posto ukupnih troškova i predstavljaju stavku koja najbrže raste u ukupnoj potrošnji. U Hrvatskoj se godišnje na lijekove troši oko 5 milijardi kuna, od čega na lijekove na recept otpada više od 3 milijarde.

Farmaceutske tvrtke ubuduće će, prilikom podnošenja zahtjeva za stavljanje novog lijeka na listu morati uplatiti Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje naknadu od 1.000 odnosno 10.000 kuna ovisno o tome radi li se o generičkom odnosno inovativnom lijeku.

Ova odluka, potvrdio je ravnatelj HZZO-a Tihomir Strizrep, donesena je na posljednjoj sjednici Upravnog vijeća temeljem Pravilnika o radu Povjerenstva za lijekove. "Prilikom predaje zahtjeva tvrtke će morati uplatiti administrativnu naknadu uiznosu od 1.000 odnosno 10.000 kuna. Naknada je ista bez obzira navodi li se u zahtjevu samo jedan ili više oblika istog lijeka", kaže Strizrep dodajući kako je ovakva praksa uobičajena u Europi. Strizrep kaže i kako plaćanje naknade ne znači i da će lijek u konačnici biti i stavljen na listu. HZZO planira na ovaj način prikupiti oko milijun kuna godišnje, a taj će se novac iskoristiti za naknade članovima Povjerenstva za lijekove te za edukaciju. O tome kako lijekovi dolaze na listu HZZO-a, tko i na koji način određuje cijene te jesu li hrvatski pacijenti dobro opskrbljeni lijekovima, raspravljalo se i na radionici u sklopu Kongresa farmakoekonomike i ishodima liječenja koji je nedavno u Rovinju okupio više od 200 sudionika. Farmakoekonomika, kao nova disciplina ekonomike zdravstva, koja identificira, mjeri i uspoređuje troškove i ishode primjene farmaceutskih proizvoda odnosno zdravstvenih intervencija, postaje sve važniji alat onima koji u zdravstvu donose odluke.

Dati lijek bez obzira na cijenu

U osnovi je potrebno odgovoriti na dva pitanja: je li vrijednost određenog zdravstvenog programa, intervencije ili lijeka veća u odnosu na druge intervencije koje bi se mogle provesti s raspoloživim proračunom? I je li zdravstveni novac koji je uložen u određenu proceduru ili lijek mogao biti iskorišten na drukčiji način? O ovim temama nedavno se raspravljalo na radionici u sklopu Kongresa farmakoekonime i ishodima liječenja koji je u Rovinju okupio više od 200 sudionika. Farmakolog Dinko Vitezić podsjetio je kako je desetljećima vladao princip da svaki lijek koji može poboljšati zdravlje treba dati bolesniku bez obzira na njegovu cijenu odnosno da zdravlje zapravo nema cijenu. Naglasio je kako se analiza troška i učinkovitosti, uključujući i probitaka, može koristiti za unaprijeđenje uspješnosti zdravstvenog sustava. Naime, analiza ukazuje na to koje intervencije omogućavaju najbolju 'vrijednost za novac' te pomaže onima koji su zaduženi za donošenje odluka u odabiru intervencije koja će dovesti do najpovoljnijeg i najboljeg zdravstvenog učinka s mogućim ograničenim budžetom.

VEZANI SADRŽAJ > <