x
x

Smjernice za dijagnostiku boli u leđima

  Maja Strineka, dr. med.

  22.02.2011.

Rutinsko slikanje za bol u križima - radiografija ili napredne imaging metode, kao što su kompjutorizirana tomografija (CT) ili magnetska rezonanca (MR), ne poboljšavaju zdravlje pacijenta, prema preporukama Odbora Američkih Liječnika (ACP).

Smjernice za dijagnostiku boli u leđima

Nove smjernice objavljene su u veljači u izdanju "Annals of Internal Medicine". Preporuke bi trebale pomoći internistima, liječnicima obiteljske medicine, a i drugim kliničarima u liječenju odraslih osoba s boli u križima.

"Sindrom križobolje je jedan od najčešćih razloga za dolazak pacijenta liječniku i mnogi bolesnici odlaze na rutinska slikanja, koja nisu korisna,a mogu čak biti štetna", rekao je drugi autor Amir Qaseem. Nove preporuke temelje se na preglednim člancima i meta-analizama provedenim za dijagnostiku i liječenje križobolje, a zajedničke su smjernice ACP-a i Američkog društva za liječenje boli.

Specifične preporuke su sljedeće:
• Dijagnostičko slikanje preporuča se pacijentima s križoboljom samo ako imaju teške, progresivne neurološke poremećaje ili znakove ili simptome koji ukazuju ozbiljan ili specifičan uzrok, ili ako su kandidati za invazivne zahvate
• Hitno slikanje se preporuča za bolesnike s akutnim bolovima koji imaju faktore rizika za karcinom, faktore rizika za infekciju leđne moždine, faktore rizika za ili znakove cauda equina sindroma, progresivan ili teški neurološke deficit
• Slikanje nakon liječenja preporučuje se za pacijente koji imaju manje faktore rizika za rak, faktore rizika za upalne bolesti leđa, sumnju na prijelom kralješka, kompresije, znakove ili simptome radikulopatije ili čimbenike rizika za ili simptome spinalne stenoze
• ponovljeno snimanje preporuča se kod razvoja novih simptoma ili promjene u trenutnim simptomima
• Edukacija pacijenta je potrebna (o prednostima i potencijalnoj šteti dijagnostičkih slika)

Potencijalna šteta nepotrebnih slikovnih pretraga uključuje zračenje, reakcije preosjetljivosti i kontrastnu nefropatiju i kasnije ponavljanje nepotrebnih, invazivnih i skupih procedura. Online ili print materijalia za edukaciju mogu pomoći. Kliničari koji nisu sigurni mogu si olakšati odluku kad prepoznaju nisku vjerojatnost ozbiljnih stanja u odsutnosti kliničkih faktora rizika i ocjene dokaze koji pokazuju da nema koristi povezane s rutinskim slikanjem. ACP također preporučuje da kliničar odluke temelji na pružanju odgovarajuće skrbi, uz zadovoljstvo bolesnika.