x
x

Stres u srednjim godinama i rizik od demencije

  Maja Strineka, dr. med.

  03.02.2011.

Broj ljudi oboljelih od demencije raste kako globalna populacije stari. Ipak, patogeneza ove bolesti još nije do kraja razjašnjena. Studije su pokazale povezanost stresa sa neuronalnom degeneracijom i kognitivnim propadanjem, putem hormonalnih promjena, povećanjem razine glukokortikoida, koji mogu dovesti do atrofije hipotalamusa i odlaganje beta amiloida i tau-proteina u mozgu.

Stres u srednjim godinama i rizik od demencije

Stres je također povezan s hipertenzijom i drugim vaskularnim rizičnim čimbenicima koji su povezani i sa Alzheimerovom i vaskularnom demencijom. I epidemiološke studije pokazuju kako stresni životni događaji i posttraumatski stresni poremećaj povećavaju rizik od kognitivnog propadanja.

Kako bi otkrili utjecaj stresa svakodnevnog života, tj. uzrokovanog poslom, obiteljskim obavezama i slično, autori su ispitali razinu stresa putem upitnika u 1415 žena srednje dobi koje su potom pratili 35 godina i procijenili pojavu demencije. Ispitana je pojava stresa koji je trajao barem mjesec dana, a bio je povezan uz posao, zdravlje ili obitelj. Stres je definiran kao osjećaj nervoze, tenzije, iritabilnosti, straha, anksioznosti ili poremećaja sna. Odgovori su gradirani od 0 - „bez perioda stresa" do 5 - „konstantni stres unatrag 5 godina". Demencija je dijagnosticirana nakon neuropsihijatrijskog testiranja, a određena je i podvrsta demencije.

Od 1415 žena koje su ušle u studiju, 161 je razvila demenciju tijekom 35 godina praćenja. Alzheimerovu je bolest razvilo 105 žena, 40 vaskularnu demenciju, a 16 druge vrste. Prosječno je vrijeme oboljevanja bilo 25 godina, a prosječna starost u tom trenutku bila je 76 godina. Konstantni stres značajno je povezan s razvojem Alzheimerove demencije, čak i nakon prilagodbe za sve druge moguće rizične faktore. Ako se stres javljao rjeđe (samo jedan period unatrag 5 godina) ili prije više godina povezanosti nije bilo.

Rezultati ukazuju na povezanost stresa i Alzheimerove demencije, dok je nedostatak veze s čistom vaskularnom demencijom objašnjen ranijom smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti kod ove skupine bolesnika. Autori naglašavaju da je moguće da ova povezanost nije uzročno-posljedična, već da je stres tj izražen odgovor na njega prediktor ili rani marker demencije. Promjene u mozgu povezane s AD počinju vjerojatno i 20-30 godina prije nastupa klinički vidljive bolesti pa se ne može isključiti mogućnost da ove promjene povećavaju osjetljivost na stres. Nadalje, smanjena osjetljivost na stres može biti i uzrok i posljedica različitih faktora, poput socioekonomskog statusa, vrste prehrane, pušenja, hipertenzije, centralne debljine, fizičke aktivnosti i slično. Kako bi objasnili neurobiološke mehanizme ove povezanosti potrebne su daljnje studije.

OGLASI
GastalMaxfluMaxirino
VEZANI SADRŽAJ > <
OGLAS
Ibuxin Rapid
ONLINE TEČAJ

Pristupite online
testiranju: