Cilj Odrediti jesu li demografske značajke, samo-procijenjeni zdravstveni status, načini nošenja, zadovoljstvo važnim odnosima, financijska situacija i ukupna kvaliteta života odrednice trajanja bolovanja u profesionalnih vojnika Slovenske vojske.

Postupci Godine 2008., 448 pripadnika Slovenske vojske u aktivnoj službi pozvano je da sudjeluju u istraživanju, a 390 ih je vratilo ispunjene upitnike (stopa odaziva, 87%). Primijenili smo ljestvicu samo-procijenjenog zdravlja, ljestvicu o uzimanju bolovanja, ljestvicu zadovoljstva životom, Folkman-Lazarusov upitnik o načinima nošenja, i upitnik o demografskim podatcima. Kako bismo odredili prediktore duljine bolovanja primijenili smo multivarijatni ordinalni regresijski model.

Rezultati Multivarijatni ordinalni regresijski model, objasnivši 24% varijance duljine bolovanja, pokazao je da su značajni prediktori duljeg bolovanja bili ženski spol (procjena, 1,185; 95% raspon pouzdanosti [engl., CI], 0,579-1,791), lošije samo-procijenjeno zdravlje (procjena, 3,243; 95% CI, 1,755-4,731), manje zadovoljstvo odnosima sa suradnicima (procjena, 1,333; 95% CI, 0,399-2,267), i niže obrazovanje (procjena, 1,577; 95% CI, 0,717-2,436). Utjecaj godina i mehanizama nošenja nije bio značajan.

Zaključak Dulje trajanje bolovanja nađeno je u žena i ispitanika koji su bili manje zadovoljni odnosima sa suradnicima, i tim skupinama je potrebno posvetiti veću pažnju pri planiranju nadzora, radnih procedura, i mjera za poticanje rodne jednakosti u vojsci. Poboljšanje odnosa na poslu moglo bi se postići uključivanjem poduke takvih vještina u obrazovanje časnika.