x
x

Održan Webinar: Priziv savjesti: jučer, danas, sutra

  16.05.2021.

Povodom Međunarodnog dana priziva savjesti Hrvatsko katoličko liječničko društvo (HKLD) organiziralo je webinar s preko 80 sudionika na temu "Priziv savjesti: jučer, danas, sutra" u petak, 14. svibnja 2021. u 18 sati. Sudjelovali su prof. dr. sc. Niko Zurak: „Priziv savjesti u edukaciji zdravstvenih djelatnika“, mons. dr. sc. Valentin Pozaić: „Ćudoređe u ljekarništvu i priziv savjesti“ i Marija Šaler, mag. pharm.: „Priziv savjesti u ljekarništvu: jučer, danas, sutra“. Moderatori su bili Andrea Koščec, mag. pharm i doc. dr. sc. Rok Čivljak, dr. med.

Održan Webinar: Priziv savjesti: jučer, danas, sutra

Sve prisutne na webinaru, čiji je prelazio 80, pozdravio je predsjednik Hrvatskog katoličkog liječničkog društva doc. dr. sc. prim. Rok Čivljak, dr. med. Podsjetio je na prošlogodišnje obilježavanje Dana priziva savjesti s eminentnim sudionicima (Matulić, Bodrožić, Richter, Glaešić Ljubanović, Korać Graovac) čija su predavanja objavljena na web-stranici društva i u Glasniku. Podsjetio je kako su upravo priziv savjesti i pravo na vjeroispovijest stvarnosti koje se nalaze u više različitih dokumenta, kako onih međunarodnih tako i domaćih među kojima svakako valja prije drugih spomenuti Ustav RH, zakone o liječništvu, sestrinstvu, ljekarništvu i druge. Ti pravni okviri daju osnovu prema kojoj zdravstveni djelatnici imaju neotuđivo pravo na priziv savjesti, odnosno da ne moraju činiti ono što je u suprotnosti s njihovom savjesti. „Večerašnji predavači su izabrani ne samo kao eminentni stručnjaci i ljudi s dugim životnim iskustvom nego i kao oni koji su svoje živote ugradili u HKLD-e od njegovih početaka. Otud je ovo prigoda da im se o 30. obljetnici HKLD-a na ovaj način zahvalimo“, pojasnio je Čivljak.

Prof. dr. sc. Niko Zurak u predavanju „Priziv savjesti u edukaciji zdravstvenih djelatnika“ najprije je podsjetio na sinonime priziv i prigovor savjesti. U dijelu izlaganja dodatno je pojasnio sam pojam i vrste savjesti. Naglasak je stavio na važnost zaštite Hipokratove zakletve kao nematerijalnog kulturnog dobra pri mjerodavnim svjetskim organizacijama. Iako suvremeni tehnički izazovi nisu bili prisutni u Hipokratovo vrijeme, oni su očito kao moralni problem bili i tada prisutni. Razlika u odnosu na današnje vrijeme je tek u količini tehničkih pomagala kojima se čovjek koristi. Uočio je jednu struju među bioetičarima koji se upinju uništiti Hipokratovu tradiciju, drugi opet educiraju medicinske djelatnike s nekim konfekcijskim (prigodnim) odnosom prema savjesti? Zurak se upitao je li nas dovoljno štite gore spomenuti zakoni, hoće li se oni jednom maknuti i uvesti neki drugi. Da se to ne bi dogodilo važno je na vrijeme zaštiti Hipokratovu zakletvu kao nematerijalnu kulturnu baštinu.

Mons. dr. sc. Valentin Pozaić u izlaganju „Ćudoređe u ljekarništvu i priziv savjesti“ konstatira kako je ljekarnik donekle udaljen i od pojedinca i od javnosti, iako je sama farmaceutska industrija postala najprivlačnija za ulaganja. Upravo se u farmaceutskoj industriji mogu prepoznati svi izazovi tržišnih zakona poslovanja. Novi izazov i za farmaceute je eksperimentiranje, posebno onih pripravaka koji se odnose na nastanaka i razvoj ljudskog života u njegovoj najranijoj fazi. Pri svemu tomu valja imati na pameti da ljudska osoba prvotna i temeljna vrednota, neusporediva s drugim vrijednostima ovoga svijeta te da ju je potrebno poštivati. Ljekarnik je posrednik lijekova za život i kvalitetu života. Zato kada se nađe pred receptom i klijentom, farmaceut ne može djelovati mehanički i automatski, već treba posvetiti dužnu pozornost i propisanom lijeku i samom pacijentu, treba gledati u klijentu brata i prijatelja. Sam je nerijetko u prilici da ispravno savjetuje, a možda i odvrati klijenta od pretjerane upotrebe lijekova.

Marija Šaler, mag. pharm. u izlaganju „Priziv savjesti u ljekarništvu: jučer, danas, sutra“ podsjetila je na neke momente Hipokratove zakletve, delikatne stvari ljudske savjesti. Posebno je naglasila kontinuiranu izobrazbu: „Da bi neki ljekarnik na pravilan način mogao pomoći nekom čovjeku bitno je da se stručno uzdiže ali i da se izgrađuje u deontologiji struke, tj. u onim dužnostima koje ga obvezuju kao ljekarnika, da se pridržava svih ispravnih propisa i uzusa.“ Rekla je Šaler. Uz to je važno za ljude imati srca i znati s njima razgovarati. „Čovjek koji je došao u ljekarnu možda ima veliki problem i dilemu što učiniti. Naša je dužnost da mu kroz naša iskustva približimo naša stajališta.“ Kroz takve razgovore treba se truditi osigurati ne samo čovjekovo zdravlje nego i proširiti njegovo zdravstveno gledanje na upotrebu lijekova. „Ne vjerujem, iako to mnogi kažu, da je sve propalo ne samo u ljekarništvu nego i u zdravstvu općenito. Sve se može učiniti, ali čovjek mora upregnuti svoje znanje, energiju i entuzijazam. Normalno, to traži od nas žrtvu. Vjerujem da će i ovo vrijeme kakovo god da bilo donijeti plodove i da će ljekarnička struka i dalje se razvijati i da nas čeka bolja budućnost.“ zaključila je Šaler.

Izvor: HKLD

OGLASI
Upućujemo zdravstvene radnike na posljednji cjelokupni sažetak opisa svojstava lijeka na PLIVAmed.net-u.
BisolexMaxirinoMaxflu
OGLAS
Upućujemo zdravstvene radnike na posljednji cjelokupni sažetak opisa svojstava lijeka na PLIVAmed.net-u.
Maxirino
VIDEO GALERIJA
ONLINE TEČAJ

Pristupite online
testiranju: