Nakon iznimnog prijema koji su u najšire publike već imale knjige Točna boja neba i Zao zrak osvrnuvši se na napredak moderne znanosti i medicine, naš poznati znanstvenik Igor Rudan nastavlja svoju seriju popularnoznanstvenih knjiga o 21. stoljeću.

Eseji o gorućim pitanjima 21. stoljeća.

Naslov treće knjige – U zemlji klanova: Razmišljanja o prilagodbi u 21. stoljeću – aludira na njegovu drugu domovinu, Škotsku, gdje je član Kraljevskog društva u Edinburghu i direktor Centra za globalno zdravlje te jedan od najcitiranijih znanstvenika svijeta. Međutim, naslov bi se mogao pokazati umnogome primjenjiv i na Hrvatsku. Knjiga se dijelom temelji na tekstovima koje je autor objavljivao na Facebooku od 2017. do 2019., a koji su mu u tom razdoblju u Hrvatskoj priskrbili gotovo deset tisuća stalnih pratitelja. No knjiga donosi i dodatne kratke priče i crtice iz života znanstvenika emigranta kao i eseje o gorućim pitanjima 21. stoljeća.

Svako poglavlje započinje jednom životnom poukom korisnom u prilagodbi sve bržim promjenama koje je novo stoljeće donijelo te objašnjava kako je bila naučena i zašto je važna.

Neki su od primjera:

• „Želiš li uspjeti kao što nitko prije nije uspio, moraš imati hrabrosti živjeti kao što nitko prije nije živio”;
• „Svatko zaslužuje drugu priliku, ali nitko ne zaslužuje treću priliku”;
• „Ne možeš vjerovati ni samome sebi, a kamoli nekom drugom”;
• „Što je ideja veća, konkurencija je manja”;
• „Puno je lakše i zabavnije rješavati tuđe probleme nego svoje”...

O autoru:

Igor Rudan, znanstvenik, rođen je u Zagrebu 7. ožujka 1971. godine. Njegov znanstveni opus do 2018. godine uključuje više od 500 objavljenih znanstvenih radova i 9 knjiga, koji su, prema bazi Google Scholar, citirani više od 100.000 puta, čime se nalazi među najcitiranijim znanstvenicima svijeta. Thomson Reuters i Američki institut za znanstvene informacije svrstali su ga u „Vodeće znanstvene umove svijeta” u 2015., 2016., 2017. i 2018. godini. Studij medicine u Zagrebu završio je 1995., a već tijekom studiranja dvaput je nagrađivan Rektorovom nagradom za najbolji studentski znanstveni rad te je na Europskom kongresu studenata medicine u Pragu 1994. godine dobio glavnu nagradu za održano izlaganje. Magistarski rad i doktorsku disertaciju iz područja javnog zdravstva izradio je i obranio 1997. i 1998. na Sveučilištu u Zagrebu. Zatim je svoj drugi magistarski rad iz područja genetike stekao pri Europskoj školi za napredne studije Sveučilišta Pavia u Italiji 1999., a svoj drugi doktorat na Sveučilištu u Edinburghu, u Velikoj Britaniji 2005. U Hrvatskoj je pokrenuo jedan od najvećih znanstvenih projekata na ovim prostorima – hrvatsku biobanku „10.001 Dalmatinac”  za koji je namaknuo više od 30 milijuna eura potpore na međunarodnim natječajima. U sklopu projekta organizirao je edukacijske boravke u Edinburghu za više od 50 mladih znanstvenika iz Hrvatske. Zahvaljujući projektu „10.001 Dalmatinac” i suradnji s ostalim biobankama Europe i SAD-a, do danas je pronađena biomedicinska uloga za više od 1000 ljudskih gena. Ta su otkrića rezultirala brojnim domaćim i međunarodnim priznanjima i nagradama, uključujući međunarodnu nagradu International Research Development Award britanskog Wellcome Trusta kao i Državnu nagradu za znanost Sabora Republike Hrvatske (2005. i 2007. godine). Od 2007. karijeru usmjerava na međunarodno zdravstvo, a posebno na problem smanjivanja smrtnosti djece u svijetu, što je jedan od svjetskih Milenijskih razvojnih ciljeva, koje su proglasili Ujedinjeni narodi. Radi kao stalni savjetnik Svjetske zdravstvene organizacije, UNICEF-a i Svjetske banke te Zaklade Billa i Melinde Gates za pitanja ulaganja u globalno zdravlje. Razvio je niz metoda kojima se određuju prioriteti za ulaganja u zdravstvene intervencije u zemljama u razvoju. Dijelom zahvaljujući i širokoj primjeni tih metoda u praksi, smrtnost djece u svijetu smanjena je s oko 11 milijuna u 2000. godini na manje od 6 milijuna u 2015. godini. Interes za globalno zdravlje donosi i u Hrvatsku te na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Splitu 2008. osniva Hrvatski centar za globalno zdravlje (HCGZ). U Edinburghu pokreće znanstveni časopis Journal of Global Health (2011.), utemeljuje i vodi Centar izvrsnosti Svjetske zdravstvene organizacije (2013.) te osniva Centar za istraživanja globalnog zdravlja Sveučilišta u Edinburghu (2015.) čiji je direktor. Za svoj znanstveni i stručni rad dobio je dvadesetak nagrada, među kojima se posebno ističe Chancellor’s Award, najviša nagrada za znanstveni rad u britanskoj akademskoj zajednici koju mu je za 2013. godinu uručila britanska princeza Anne. Iste godine primljen je među dopisne članove Kineske akademije znanosti. U 2016. postao je i redovni član Britanske akademije znanosti – Kraljevskog društva u Edinburghu (The Royal Society), a u 2019. je dobio Rektorovu medalju Sveučilišta u Edinburghu i počasni doktorat Sveučilišta u Splitu. U 2016., u suradnji s Wellcome Trustom i BBC-jem, kreirao je popularnoznanstvenu dokumentarnu seriju Preživljavanje: Priča o globalnom zdravlju, prikazanu i na Hrvatskoj radio-televiziji. Autor je knjige Healthy Ideas: Improving Global Health and Development in the 21st Century (2015.) te domaćih popularnoznanstvenih knjiga Točna boja neba (2017.) i Zao zrak (2018.).